Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1n
Sutra: 9° 9° 1n
13. studenoga 2019.
Ispis članka: Na koga je Bozanić mislio? "Nemojmo naivno prihvaćati nerealna obećanja" - Novi List

NoviList.hr

Na koga je Bozanić mislio? "Nemojmo naivno prihvaćati nerealna obećanja"

Misa za Domovinu

25. lipanj 2019 15:17

Napisao: HINA

Na koga je Bozanić mislio? "Nemojmo naivno prihvaćati nerealna obećanja"

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozvao je u utorak na hrvatsko zajedništvo, oslobađanje od nepotrebne radikalizacije hrvatskoga društva, te neprihvaćanje pustih i nerealnih obećanja.

«Molimo za hrvatsko zajedništvo. Oslobodimo se nepotrebne radikalizacije hrvatskoga društva, nemojmo naivno prihvaćati pusta i nerealna obećanja. Molimo za zajedništvo nasuprot malodušnosti, cijenimo ono što smo postigli i što nam drugi priznaju. Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi«, rekao je Bozanić, predvodeći svečanu misu za Domovinu u Crkvi sv. Marka na zagrebačkom Gornjem Gradu.

Kao tri poruke koje mogu služiti kao nosivi stupovi hrvatskoga društva i države Bozanić je naveo prepoznavanje svetinja, dobra, bisera koji su nam darovani i povjereni, zlatno pravilo »Ne činite drugima ono što ne želite da drugi čine vama«, te izbor puta: širokoga ili uskoga.

Biseri su otajstvo života, obitelj, naša povijest i naša domovina, te duhovna snaga koja je oblikovala naš narod, kazao je Bozanić, upozorivši da odbacivati biserje znači gestu odricanja »od svetoga, od bitnoga za naš život, što ima povratnu posljedicu: da budemo izvrgnuti nasilju i lišeni života«. »Život nema budućnosti, ako nema vrjednota«, istaknuo je.

Za »zlatno pravilo« činiti drugima ono što želimo da drugi nama čine kazao je da omogućuje izgradnju zajedništva svih u našoj domovini. »A zajedništvo je biser koji je pokazao osobit sjaj, kada je Hrvatska bila napadnuta. No, taj sjaj lako izblijedi i potamni, ako se biser brižno ne čuva i ako ga se želi zamijeniti ukrasom lažnog sjaja«, poručio je Bozanić.

Treća poruka , kazao je, poziv je da uđemo na uska vrata usprkos tome što je naša domovina često bila na kušnji širokih putova i vrata, pustih nerealnih obećanja i očekivanih promjena bez strpljenja i zalaganja.

»Nosivi trendovi, ponuđeno blagostanje i nerealna obećanja nerijetko pokušavaju stvoriti pritiske prema širokim vratima, toliko zaslijepiti da se i ne vide druga vrata, a zapravo se traži samo vlastiti probitak. Uska vrata su takva, jer su po mjeri onih koje Isus zove malenima, a to su ponizni i siromašni, ljudi koji nisu umišljeni, ni oholi«, rekao je i dodao da na ta vrata mogu ući svi, iako se može pomisliti da ona pružaju mogućnost samo nekima.

U žrtvama Drugog svjetskog rata lijevi i desni još nalaze posao

Kardinal Bozanić u propovijedi se osvrnuo i na odnos prema žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, žaleći što objektivno proučavanje tog razdoblja još nije dovršeno.»Čini se da nekima, i s desne i s lijeve strane, odgovara to stanje. Tako nalaze posao, pa i zaradu za svoja politiziranja, čak i na račun društvenog budžeta, a time samo unose nepotrebnu radikalizaciju u hrvatsko društvo«, kazao je.

»Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat«, poručio je.

«Na grobljima nema više prijatelja ni neprijatelja, partizana ni ustaša ni Nijemaca ni Slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji čekaju zadnji pravorijek vječnoga Suca, koji će ih suditi samo po tome, kakovi su bili ljudi, jesu li vršili Njegove zapovijedi, a ne po stranačkim pripadnostima ili nacionalnim«, citirao je Bozanić riječi blaženog Alojzija Stepinca iz pisma upućenog 1945. Vladimiru Bakariću, predsjedniku tadašnje Vlade Federalne Hrvatske

Na Dan hrvatske državnost, zaključio je Bozanić, molimo da prepoznamo 'bisere' koji su prenošeni s koljena na koljeno, molimo za hrvatsko zajedništvo, te da nas ne obeshrabre uska vrata, nestrpljenje i puka obećanja.

Na misi su, uz brojne građane, bili predsjednici države Kolinda Grabar-Kitarović, Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković, te prpadnici hrvatske vojske i policije, predstavnici sudbene vlasti, znanstvenih i kulturnih institucija.