Olakšanje za Kvarner

DOBRA VIJEST Opasni otpad konačno napušta kompleks Dine LOŠA VIJEST Nije to tako jednostavno

Orjana Antešić

Foto: S. JEŽINA

Foto: S. JEŽINA

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je dokumentaciju o natječaju za zbrinjavanje otpada, a postupak je otvoren do 12. veljače. Jučer su i iz Gasfina poručili da će njihova tvrtka Adria Polymers za svoj račun odmah započeti odvoz i utilizaciju opasnih tvari iz Dine Petrokemije



Kako se zahuktava na realizaciji LNG terminala u Omišlju, tako se sada gotovo svakog dana pojavi neka nova informacija i objava vezano uz tamošnji Dinin kompleks koji je opet u žiži zbivanja. Dogodilo se, eto, i to da bi se ubrzo trebao izvaditi i zbrinuti sav zaostali opasni otpad iz davno ugašenih petrokemijskih postrojenja! Riječ je, kako se pretpostavlja, o količini od oko 600 tona zostalih i opasnih kemikalija. Od ovog ekološkog i sigurnosnog problema Kvarnera ne tako davno svi su se nastojali izmaknuti, a sada kao da je objavljena utrka tko će ga prije riješiti.


Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na elektroničkom oglasniku javne nabave objavilo je dokumentaciju natječaja »Uklanjanje i zbrinjavanje opasnih tvari s lokacije tvorničkog kompleksa brisanog subjekta Dina Petrokemija d.d., Omišalj« u cilju prethodnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ovaj postupak otvoren je do 12. veljače, nakon čega bi odmah trebao uslijediti i sam natječaj s obzirom na deklarirane rokove.


Prioritetni korak


– O detaljima samog postupka može se saznati iz dokumentacije koja je objavljena, planirani završetak zbrinjavanja je 31. ožujka 2018. godine, a u konačnici troškovi će se namiriti iz stečajne mase Dina Petrokemije d.d. Omišalj – stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Procijenjena vrijednost ovog zahvata je 10 milijuna kuna, zajedno s PDV-om.




Zanimljivo je što su se upravo jučer na ovu temu oglasili i iz Gasfina, ali kako stvari stoje, čini se da ova investicijska grupa, koja je otkupila potraživanja bivše Hypo banke, još uvijek vozi šumom, a ne drumom, unatoč tome što u rukama imaju karte s kojima su samo na korak da i formalno preuzmu vlasništvo nad oko 1,5 milijuna četvornih metara bivšeg poslovnog carstva Roberta Ježića na Krku.


– Kao prioritetni korak u razvoju industrijske lokacije u Omišlju Adria Polymers će za svoj račun odmah započeti organizaciju odvoza i utilizacije potencijalno opasnih tvari proizvodnog kompleksa Dina Petrokemije – najavili su jučer i iz Gasfina.


Međutim, krajnje je nejasno, a i dvojbeno mogu li to učiniti s obzirom na još uvijek svoj formalni status i činjenicu da je resorno Ministarstvo zaštite okoliša upravo pokrenulo postupak. Jer, Gasfin odnosno njihova glavna hrvatska podružnica Trans LNG u ovom trenutku samo je hipotekarni vjerovnik nad Dininom imovinom u Omišlju i ništa više.


Zbrinjavanje otpada, pogotovo opasnog, kakav leži u pogonima Dine, složen je tehnološki, sigurnosni, pa i pravni postupak pa je nemoguće da ga netko može vaditi i zbrinjavati bez nadzora nadležnih državnih tijela i inspekcija. Uostalom, sama natječajna dokumentacija koju su objavili iz resora Tomislava Ćorića sastoji se od dvadesetak stranica točno propisanih uvjeta i traženja.



U svijetlu informacija iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, jučer smo naknadno od Gasfinovih predstavnika u Hrvatskoj zatražili da nam pojasne tvrdnju, koja je odjeknula u javnosti, da će Adria Polymers biti taj subjekt koji će »odmah« naručiti i platiti zbrinjavanje opasnog otpada iz Dine. Potvrdili su tako kako su se upravo po ovom pitanju »pravodobno« obratili resornom Ministarstvu zaštite okoliša, ali da do danas odgovor nisu dobili.


– Unatoč tome, Adria Polymers podržava dijalog s ministarstvom s ciljem pronalaska optimalnog rješenja saniranja opasnih tvari na lokaciji Dine Petrokemije za koje smatramo da je prioriteno pitanje prije kapitalnih investicija na lokaciji – poručuje direktor Adria Polymersa Marko Martinović.



Odvoz izvan granica


Osim toga, pitanje titulara odnosno ovlaštenika važno je jer se ovaj opasni otpad iz Dine može zbrinuti jedino spaljivanjem, što znači da će morati izvan granica Hrvatske, što je opet samo po sebi komplicirana procedura, kažu nam upućeni u ovu problematiku.


Da su se iz Gasfina moguće »malo« zaletjeli u svojim izjavama, a možda i samo žele ubrzati čitavu stvar, upućuje i činjenica da se iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike niti jednom riječju nisu osvrnuli na Gasfin, premda smo im poslali vrlo konkretan upit o tome je li točno da su predstavnici Gasfina još početkom siječnja uputili dopis u ovo ministarstvo, tražeći sastanak, ali da do njega još uvijek nije došlo. Ovaj su dio naših pitanja iz Ćorićeva resora jednostavno – preskočili, kao da im nikad nije ni postavljeno.


Naravno, postoji varijanta da Gasfin putem svoje tvrtke Adria Polymers, koju spominju, plati ovo zbrinjavanje opasnog otpada. Međutim, to bi opet bilo trčanje pred rudo jer će ga ionako morati platiti, indirektno doduše, kroz dio novca koji će morati položiti i platiti za pokriće troškova stečajne mase kada, kako su to najavili, zatraže prijeboj svojih potraživanja i za Dinu, nakon što su to učinili sa zemljištem Pirosa u netom okončanoj ovršnoj dražbi.


U svakom slučaju, iz Gasfina se, nakon mjeseci potpune šutnje, polako počinju otvarati prema hrvatskoj javnosti i izlaziti s planovima. Prvi put izjava je jučer stigla i od predsjednika Uprave luksemburškog Gasfina Davora Grčevića o tome kako ova investicijska grupa »namjerava u znatnoj mjeri sudjelovati u programima usmjerenim prema diversifikaciji opskrbe energijom Hrvatske, kao i u razvoju industrijskih i logističkih projekata, sa značajnim kapitalnim investicijama u sljedećih nekoliko godina«. Ističu da ta grupa u jadransko-jonskoj regiji, na području Hrvatske, Slovenije, Italije, Crne Gore i Albanije, aktivno razmatra mogućnosti razvoja industrije u području ukapljenog prirodnog plina (LNG-a), za vlastite i javne potrebe te da je »od 2012. interes Gasfina usmjeren na industrijske projekte na lokaciji Omišalj, na otoku Krku«.


PGŽ bez saznanja


Iz Gasfina ističu kako su »otvoreni za konstruktivan dijalog sa svim zainteresiranim stranama, uključujući hrvatsku Vladu, lokalnu i regionalnu samoupravu i gospodarske subjekte, oko izbora optimalnog modela implementacije navedenih projekata u javnom, nacionalnom i europskom interesu«. Naravno, pozdravljaju izgradnju LNG terminala na Krku, na čije benefite – više je nego očito – računaju.


Koliko se ta Gasfinova deklarativnost i inicijativa prema otvorenom dijalogu dosad manifestirala u praksi, drugo je pitanje. Baš kao i omišaljska načelnica Mirela Ahmetović, ni u Primorsko-goranskoj županiji nemaju nikakvih saznanja o Gasfinovim namjerama, niti ih je bilo tko od njihovih predstavnika zasad kontaktirao, premda se sjedište novoosnovanih tvrtki Adria Polymersa i Trans Energyja formalno vodi u Rijeci.


– Sve što znamo o Gasfinovim potezima i planovima pročitali smo iz onog što je objavljeno u medijima. Nitko nas, u upravi Županije, od njihovih predstavnika nije dosad kontaktirao za bilo kakvu investiciju koja se spominje u medijima – kaže primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji, kako sam kaže, načelno može samo pozdraviti ulaganja i ponovno pokretanje proizvodnje u krugu omišaljske Dine.


Iz Ministarstva gospodarstva, u podužem odgovoru na naša pitanja i koji je u znaku stalnog apostrofiranja toga da je izgradnja LNG terminala u statusu strateškog projekta Hrvatske, doznajemo da su imali kontakte inicirane od strane predstavnika Gasfina u Hrvatskoj.


– Prema našem saznanju, obraćali su se i drugim nadležnim tijelima državne uprave po pitanju potencijalnog razvoja LNG projekta. Međutim, navedene prezentacije i obraćanja bila su isključivo informativnog karaktera – zaključuju iz Ministarstva gospodarstva.