ZAGREB   Vladin konačni prijedlog Zakona o radu, što ga je ministar rada Mirando Mrsić mjesecima pokušavao usuglasiti sa socijalnim partnerima, otišao je na kraju u Sabor bez dogovora sa sindikatima i poslodavcima, a nova mini reforma tržišta rada doživljava uglavnom kritike, i oporbe i sindikata.  

Zakon o radu već je bio u prvom čitanju, ali je iz Sabora na drugu stranu Markova trga stigla uputa da se poprave odredbe o radnom vremenu, otkazima i agencijskom zapošljavanju. Vlada je prihvatila i dio primjedbi sindikata, pa je tako iz zakona nestala odredba po kojoj je mali poslodavac radniku mogao dati otkaz bez ikakvog obrazloženja, što je značilo i da radnik gubi pravo na sudsku tužbu. Uz to je mogućnost da poslodavac odredi da radni tjedan traje 56 sati, ako to posao zahtjeva, smanjena na 50 sati. Zakon omogućava i da radnici koji imaju ugovor o radu s jednim poslodavcem rade za drugog osam sati tjedno, ali i da se radnike »posuđuje« iz jedne u drugu povezanu tvrtku. Najviše kritika doživljavaju odredbe koje reguliraju agencijsko zapošljavanje koje sada može trajati čak tri godine.  

Sindikati su nezadovoljni činjenicom da nisu dobili konačni prijedlog na koji bi mogli uputiti svoje primjedbe, ali će to ipak učiniti i poslat će ih i Vladi i svim stranačkim klubovima. O tome da zakon ipak ide na sjednicu Vlade doznali su koji sat prije same sjednice. 

Posuđeni radnici

– Dobro je da je Vlada odustala od odredbe po kojoj mali poslodavac može radniku uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja, što bi značilo da se radnik ne može obratiti ni sudu. Time su bili diskriminirani i poslodavci, jer su različita pravila vrijedila za male i velike, ali i radnici kod malih poslodavaca, upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Brine ga to što je u zakon ušla odredba po kojoj će radnici koji imaju ugovore o radu moći raditi i za druge poslodavce, te to da će poslodavci moći »posuđivati« radnike među povezanim tvrtkama. 

– Iako u zakonu stoji da će to činiti uz suglasnost radnika, tko će spriječiti poslodavce da radnike, po prijetnjom da u jednoj firmi za njih nema posla, šalju u drugu prvo dva sata dnevno, pa četiri ili više, pita se Sever. Puno je prostora, upozorava on, za loš položaj radnika Vlada ostavila i kod agencijskog zapošljavanja koje sada može trajati tri godine kod istog poslodavca. 

– Iako imamo sudsku odluku po kojoj radnici koje netko zapošljava preko agencija moraju imati ista prava kao i oni koji imaju ugovor o radu kod tog poslodavca sadašnji zakonski prijedlog to onemogućava. On regulira prava poput radnog vremena, odmora, zaštite trudnica ili mladih, ali nema prava poput regresa ili božićnice. Samim time agencijski radnik postaje privlačniji poslodavcu, čak i od onog na određeno vrijeme, kaže Sever. Uz to zakon kaže da će radnik koji je zaposlen u agenciji, pa ga ona posuđuje drugom poslodavcu, dok ne radi od agencije dobivati naknadu koja odgovara prosječnoj plaći koju je dobivao posljednja tri mjeseca kod poslodavca kod kojeg je bio angažiran, ali samo ako drukčije nije uređeno. To, upozorava Sever, znači da agencija kolektivnim ugovorom ili pravilnikom ili ugovorom o radu može odrediti da to bude tisuću ili sto kuna.

Klasična »sačekuša«

HDZ-ov saborski zastupnik i nekadašnji sindikalni čelnik Boris Kunst Vladin prijedlog naziva klasičnom »sačekušom« za sindikate, jer je Vlada čekala da prođu euroizbori da bi, bez suglasja, uz neke malo redefinirane odredbe poslala ZOR u proceduru, želeći pokazati Europskoj komisiji kako nešto radi, a stranim investitorima da je dodatno smanjila zaštitu radnika.

– Poslodavcima se neće nimalo pomoći, a radnicima će se bitno otežati situacija, posebno kada je u pitanju zapošljavanje preko agencija, kaže Kunst i najavljuje da će HDZ uskoro pripremiti prijedlog sveoubuhvatne reforme tržišta rada kako ne bi ponovili grešku SDP-a i došli nespremni na vlast. 

Predsjednica Hrvatskih laburista Nansi Tireli smatra da su prepreka zapošljavnju visoki porezi i parfiskalni nameti, a ne ZOR. 

– Čini mi se da se ovim prijedlogom puno više ide na korist poslodavcima, posebice kada je u pitanju zapošljavanje preko agencija. Ovime se praktički daje pravo poslodavcima da sve više počnu zapošljavati preko agencija jer tako radnici ostaju bez velikog dijela prava koje imaju oni koji su stalno zaposleni, slaže se Tireli s Kunstom i Severom.