Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
16. studenoga 2018.
Ispis članka: AGROKOR Pronašli smo dva slabije poznata sudska spisa koji pokazuju kako je funkcionirala Hrvatska - Novi List

NoviList.hr

AGROKOR Pronašli smo dva slabije poznata sudska spisa koji pokazuju kako je funkcionirala Hrvatska

Izgubljenih stotine milijuna

12. rujan 2018 19:39

Napisao: Jagoda Marić

Protekla dva tjedna na e-oglasnoj objavljene su dvije presude, Trgovačkog i Prekršajnog suda u Zagrebu – jedna se tiče pozajmica koje je Todorić nesebično davao brojnim tvrtkama, a druga se bavi izloženosti manjih banaka, baš prema koncernu

AGROKOR Pronašli smo dva slabije poznata sudska spisa koji pokazuju kako je funkcionirala Hrvatska

ZAGREB Dok se u slučaju Agrokor čekaju dvije važne sudske odluke, Visokog trgovačkog suda o žalbama na postignutu nagodbu i londonskog suda o izručenju Ivice Todorića Hrvatskoj, priča o tom koncernu ima svoje brojne, manje razvikane epizode i na ostalim hrvatskim sudovima. Protekla dva tjedna na e-oglasnoj objavljene su dvije presude, Trgovačkog i Prekršajnog suda u Zagrebu, koje će svoje nastavke vjerojatno dobiti i u žalbama, koliko god dugo se one budu mogle podizati. Jedna se tiče pozajmica koje je Todorić nesebično davao brojnim tvrtkama po Hrvatskoj, čak i u vrijeme kad je bilo jasno da njegov koncern ima problema s likvidnošću, a druga se bavi izloženosti pojedinih banaka, i to manjih, među ostalima, i njegovom koncernu.

Ugovor o cesiji

Ništa naravno ne može biti jače od sudskih postupaka koji se tiču Todorićevog izručenja Hrvatskoj ili od samog dogovora vjerovnika, a time i promjene vlasništva u najvećoj domaćoj kompaniji, ali i dva slučaja koja smo pronašli na e-oglasnoj ploči sudova su pravi biseri sami za sebe. Pokazuju oni kako je poslovalo najveće poduzeće u državi i da je teško zagrebati bilo koji segment društva ili djelatnost u gospodarstvu, a da se ne naleti na Agrokor, pa će se tako, vjerojatno, sudovi Agrokorom baviti sigurno još cijelo desetljeće. Kome se bude dalo čitati sve te presude shvatit će, preko najveće domaće kompanije, kako je posljednja dva desetljeća funkcionirala Hrvatska.

Krajem kolovoza Trgovački je sud tako donio nepravomoćnu presudu kojom je potvrdio raniji ovršni nalog po kojem Agrokor nastoji naplatiti gotovo 138 milijuna kuna od tvrtke Estima Expertus, od čega 134,8 milijuna otpada na glavnicu, a ostatak su kamate. Agrokorova izvanredna uprava još je lani taj iznos pokušala naplatiti kroz ovrhu, no na rješenje o ovrsi javnog bilježnika Estima Expertus se žalio i slučaj je nakon Općinskog završio na Trgovačkom sudu. Taj je, pak, sud dao za pravo Agrokorovoj izvanrednoj upravi pozivajući se na Ugovor o depozitu, dopune tog Ugovora i Ugovor o cesiji. Pravo je pitanje zašto je Agrokor 2016. godine kad je i sam imao ozbiljne financijske probleme, novac dao tvrtki koja je u toj godini, prema izvješću što ga je predala Fini, imala manje od milijun kuna prihoda i poslovala je s više od dva milijuna kuna gubitka.

Čak 14 pozajmica

Odgovor možda leži u ugovoru o cesiji, a kojim je Niva Inženjering, tvrtka bivšeg premijera Nikice Valentića, svoje dugovanje prema Agrokoru zatvorila tako što mu je prenijela svoje potraživanje prema Estima Expertusu i to baš u iznosu od 134,8 milijuna kuna. Dakle, Niva Inženjering je dugovao novac Agrokoru, ali ga je vratio tako da je ugovorom o cesiji Agrokor uputio na to da se naplati od Estima Expertusa. U presudi se ne navodi na osnovi čega je Niva potraživala spomenuti iznos od Estime.

Sada taj novac izvanredna uprava s kamatama treba utjerati od kompanije koja je u prošloj godini imala prihod od 774 tisuće kuna i poslovala je s gubitkom od tri milijuna kuna. Na presudu Trgovačkog suda po kojem Agrokor taj novac može utjerati ovrhom, Estima se može žaliti. No, ako u toj žalbi i ne uspije, kakve su šanse da se doista naplati i to da naplati svih 138 milijuna kuna. No, nije to jedini novac koji je Agrokor izgubio kroz pozajmice. Prošle godine izvanredna uprava je izvijestila da je koncern kroz godine dao 1,8 milijardi kuna pozajmica, i najavili su da će nastojati naplatiti što veći iznos. Riječ je o 14 pozajmica, a najveća otpada na samog Todorića, ali tu su osim Valentićeve Nive i tvrtke Ninoslava Pavića, tvrtka Sun Energy u vlasništvu Todorićevog sina Ante, Adriatica. net, Nexus gradnja...

Povezane tvrtke

U drugi sudski spor Agrokor je samo posredno uključen, a njega je pokrenula Hrvatska narodna banka protiv Kreditne banke Zagreb i to zbog prevelike izloženosti Agrokoru i Eurohercu. Kreditna banka nekada je bila u vlasništvu Agrokora, dok je danas u vlasništvu tvrtki Dubravka Grgića, između ostalog i Euroherca.
Središnja banka je pokrenula postupak protiv KBZ-a i njezinih čelnih ljudi krajem 2016. godine jer je smatrala da je ta banka previše izložena baš prema Eurohercu i Agrokoru, odnosno prema poduzećima povezanim s te dvije velike kompanije. Kad je uključila sve tvrtke koje smatra povezanim s te dvije velike kompanije, HNB je zaključio da izloženost prema Eurohercu prelazi 59 posto, a prema Agrokoru je veća od 145 posto priznatog kapitala, što je daleko od prihvatljivih 25 posto. KBZ nije jedini kojeg je HNB prekršajno prijavio, ali je kazna koju je sud odredio u nepravomoćnoj presudi najveća i iznosi 1,9 milijuna kuna. Uz to su s po 93 tisuće kuna kažnjeni i njezini čelni ljudi iz vremena na koje s prijava odnosi. Kad je u pitanju rizik izloženosti HNB je u onaj koji se tiče Agrokora uključio, primjerice i Franck i Tehniku, jer su te tvrtke s Agrokorom gospodarski povezane.

Zamjerke HNB-u

Iz Kreditne banke zamjerili su HNB-u da krivo tumači što su to povezane tvrtke, pa na osnovi toga dobiva i krivi dojam o izloženosti banke, ustvrdili su i da se središnja banka stavlja iznad zakona. HNB nije svoju prijavu temeljio samo na Zakonu o kreditnim institucijama, nego se pozivao na europsku uredbu o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Sud je odlučio da je veza između društva takva da bi uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne pravne osobe došlo do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja i kod drugih. I ova presuda nije konačna, odnosno na nju je dopuštena žalba, pa je pitanje koliko će se još godina na sudovima raspravljati i o ulogama banaka u slučaju Agrokor. Ta je strana priče posebice zanimljiva jer su banke, kad više nisu smjele davati kredite Agrokoru, odobravale zajmove tvrtkama koje su poslovale s Agrokorom i zapravo se koncern zaduživao preko njih. No, uloga velikih banaka u tom se vjerojatno nikada neće doznati, jer su zbog svog nižeg kapitala više bile izložene manje banke i one su i zaradila prijave.