Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 6
Sutra: 7° 7° 6
18. siječnja 2020.
Ispis članka: Sjećate se riječkih Pametnih stanica otprije dvije godine? Od tehnološke inovacije ostala samo metalna konstrukcija - Novi List

NoviList.hr

Sjećate se riječkih Pametnih stanica otprije dvije godine? Od tehnološke inovacije ostala samo metalna konstrukcija

Gdje je zapelo?

11. studeni 2019 07:25

Napisao: Ljiljana Hlača

Od sve te tehnologije ostala je samo metalna konstrukcija, dok su pametni dijelovi (vertikalni ekran kao evidencija dolazaka i odlazaka autobusa, punjači za mobitel) izvan funkcije, a dijelom i devastirani

Sjećate se riječkih Pametnih stanica otprije dvije godine? Od tehnološke inovacije ostala samo metalna konstrukcija

RIJEKA - Riječke pametne stanice, kod riječkog nebodera i na Rivi, spavaju tehnološki san. Od sve te tehnologije ostala je samo metalna konstrukcija, dok su pametni dijelovi (vertikalni ekran kao evidencija dolazaka i odlazaka autobusa, punjači za mobitel) izvan funkcije, a dijelom i devastirani. Pitanje je isplati li se sada sve to popravljati?

Rijeka je bila prvi hrvatski grad koji je dobio pametne autobusne stanice, a u okviru pilot-projekata Centra za kompetencije za pametne gradove (CEKOM) koji je osnovan kao dio inovacijske infrastrukture Republike Hrvatske. Bilo je to 2017. godine. Cijela ta priča medijski se lijepo predstavila, sve je to obećavalo.

- Pametne stanice su postavljene u sklopu projekta testiranja novih tehnologija, a za svaki korak naprijed potreban je novac. Stoga se CEKOM svojedobno javio na natječaj za bespovratna sredstva koji provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. No do sada, iako je prošlo više od dvije godine od prijave, ministarstvo nije dovršilo evaluaciju, postupak još traje, a daljnji razvoj tog projekta zbog toga stagnira, saznali smo od Grada Rijeke.

Partneri su na tom projektu bili HT, Ericsson Nikola Tesla, Autotrolej i Rijeka Promet, a Grad Rijeka tu je imao zadatak da pametne stanice fizički postavi na lokacije u centru grada i za to je izdvojio i 5.230 kuna, koliko je otišlo za postavljanje temelja i njihovo betoniranje. Ostalo su sudionici u projektu ustupili bez naknade.

Foto Sergej Drechsler

Zatražili smo komentar od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta zašto se toliko dugo čekaju rezultati na spomenuti natječaj, gdje je zapravo zapelo i zašto? Upit je poslan 22. listopada, ali odgovor nije pristigao.