Nomen est omen

Rijeka dobila dvije nove ulice – Hinka Bačića i Vjekoslava Kneževića nalaze se na sušačkoj žili kucavici

Ljiljana Hlača

Dvije dionice ceste nazvane po znamenitim Sušačanima / arhiva NL

Dvije dionice ceste nazvane po znamenitim Sušačanima / arhiva NL

Prometnica između raskrižja s ulicom Ivana Zajca i raskrižja sa Šetalištem Andrije Kačića Miošića od sada zove Ulica Hinka Bačića, a  dio između raskrižja sa Šetalištem Andrije Kačića Miošića i tunela »Pećine«,  Ulica Vjekoslava Kneževića



Dvije dionice državne ceste D – 404 izgrađene 2011. godine od ovog ljeta imaju i svoja imena. Naime, na Gradskom vijeću sredinom srpnja prihvaćeno je da se dio spomenute prometnice između raskrižja s ulicom Ivana Zajca i raskrižja sa Šetalištem Andrije Kačića Miošića od sada zove Ulica Hinka Bačića, a da dio između raskrižja sa Šetalištem Andrije Kačića Miošića i tunela »Pećine« postane Ulica Vjekoslava Kneževića.


Proces imenovanja navedenih dionica pokrenut je još u srpnju 2015. godine na zahtjev Odjela gradske uprave za urbanizam u svrhu kvalitetnijeg urbanog razvoja grada, ali i uredne odnosno primjerene nomenklature javno-prometnih površina. Cilj je bio da se navedene dionice imenuju osobama koja su pogodna i prihvatljiva za područje Sušaka, stoji u materijalima s Gradskog vijeća, koji otkrivaju i to da je uz Hinka Bačića i Vjekoslava Kneževića u igri bilo još jedno ime koje je kasnije otpalo, a riječ je o Zdenku Kolaciju. Sva imena već su prethodno bila uvrštena u Fond imena koji predstavlja temelj za određivanje imena riječkih ulica i trgova.


Predsjednica Vijeća MO Centar Sušak Tea Čaljkušić Mance zadovoljna je odabirom imena za taj do sada bezimeni prostor. Rekla je da su imena prikladna za Sušak, ali da je bio prikladan i način kako je tekao sam taj postupak imenovanja.




– Kod takvih procesa uvijek treba biti oprezan kako bi se izbjegle greške te je uvijek dobrodošla analiza imena. No, ovdje nije bilo problema, rekla nam je Tea Čaljkušević Mance.


Hinko Bačić (1857. – 1918.) bio je sušački načelnik, živio je u Rijeci a 1887. godine postao je prvi načelnik novoustanovljene Općine Sušak. U njegovom mandatu koji je potrajao do 1907. godine Sušak se vrlo brzo razvijao i dobio urbana obilježja modernoga grada. Financirao je izgradnju Hotela Kontinental koji je ujedno i najstariji hotel na području Rijeke, izgradnju prometnica, vodovoda i kanalizacije.


Vjekoslav Knežević (1915.-1976.) bio je hrvatski pjesnik i skladatelj. Rođen je u Sisku, ali je djetinjstvo i mladost proveo na Sušaku. Nespretnim skokom u more ozljedio je oko. Nakon tog događaja preselio se u Zemun i upravo tako daleko od svojeg doma skladao je pjesme posvećene svojem gradu – između ostaloga autor je pjesama poput: Mom zavičaju, Od Sušaka pa do lipe Boke, Piši mi mati, Na molo longu, Svi gremo u Opatiju, Kostreno, Kostreno, Lipi moj Jadrane plavi i drugih.