Hrvatski građani mogu si priuštiti upola manje dobara nego Nijemci ili Austrijanci koji su za petinu bolji od europskog prosjeka. Za utjehu je da Hrvatska stoji puno bolje od većine susjeda s kojima je nekada činila zajedničku državu, pa građani mogu kupiti i za trećinu više dobara od stanovnika BiH
ZAGREB Posljednjih dana iz Eurostata stižu nimalo laskave statistike kad je u pitanju usporedba Hrvatske, na isteku pete godina članstva u Europskoj uniji, u odnosu na ostale članice. Tako je izvješće u najvećem padu industrijske proizvodnje slijedila još manje optimistična objava o tome da je stvarna potrošnja po stanovniku, odnosno kupovna moć kućanstva, samo u Bugarskoj manja nego u Hrvatskoj. Hrvatima za utjehu ostaje tek da to pretposljednje mjesto dijele s Mađarima koji su također dosegnuli tek 62 posto prosječne stvarne potrošnje po stanovniku u Europskoj uniji. Ispod tog prosjeka ostalo je čak 18 članica EU-a, što govori o tome koliko su još velike razlike u standardu među stanovnicima Unije. Ispod EU prosjeka su još uvijek, primjerice, Italija i Irska, a ne samo nove članice. Slovenija je, primjerice, dosegnula 77 posto tog prosjeka. Za utjehu Hrvatskoj može biti to što se zadnja pridružila Europskoj uniji, jedina je od članica imala rat i to što ipak zauzima posljednje mjesto u elitnom društvu, ali i da stoji puno bolje od većine susjeda s kojima je nekada činila zajedničku državu.
Mladi s roditeljima
Ista statistika kaže da je Srbija tek na 45 posto prosječne stvarne potrošnje po stanovniku u EU-u, Crna Gora na 46 posto, Makedonija na 42 posto, a Bosna i Hercegovina na 41 posto. Tako Hrvati doista sebi mogu priuštiti upola manje dobara nego Nijemci ili Austrijanci koji su za petinu bolji od europskog prosjeka, ali i za trećinu više od stanovnika Bosne i Hercegovine.
U cijeloj Uniji 68,2 posto mladih u skupini od 16 do 29 godina živi s roditeljima, s time da se mladi muškarci više drže roditeljskog krova i njih je 73,3 posto, dok je djevojaka 62,9 posto. Pravilo da se djevojke prije sele od roditelja vrijedi za sve EU članice. Hrvatska po tom pitanju, kad su muškarci u pitanju, zauzima prvo mjesto, jer njih čak 93,1 živi s roditeljima, dok je kod djevojaka taj postotak 82,3, ali i tu Hrvatska zauzima visoko drugo mjesto.
Rizik od siromaštva
Na takav način života, osim ekonomskih uvjeta, utječe i tradicija, a sve to mlade ljude donekle štiti od siromaštva i socijalne isključivosti. Čak 23,9 posto mladih izloženo je toj prijetnji, ali situacija je još lošija u 11 drugih članica Unije, pa je tako čak i u Njemačkoj ili Finskoj taj postotak nešto veći. Nisku kupovnu moć mladih ljudi u Hrvatskoj očito spašava dugogodišnje ostajanje pod roditeljskim krovom i nakon završetka školovanja. I iseljavanje. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je na 8,1 posto i niža je nego u pet članica Unije, vjerojatno i zbog velikog broja građana koji su posao potražili u bogatijim čalnicama.
Manji javni dug
Udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj je oko 76 posto i manji je nego u osam članica Unije, država zadnjih nekoliko godina bilježi proračunske suficite ili niske deficite, znatno niže od razina koje dopuštaju kriteriji za ulazak u EU. Udio poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u, manji je od europskog prosjeka, gotovo polovica EU zemalja, odnosno njih 13, ima veći udio od Hrvatske. No, većina zemalja oporezuje imovinu više nego Hrvatska. Uostalom, BDP u Hrvatskoj raste po stopama koje su veće nego u deset članica. S time da su tih deset članica one koje su znatno razvijenije od Hrvatske i u njima građani imaju i dvostruko veći BDP. Zemlje s kojima je Hrvatska usporediva sve redom, poput primjerice Slovenije, Mađarske, Poljske, puno brže grabe naprijed. Hrvatskoj kao da je zapisano da ostane u svojevrsnom limbu, među lošijima u klubu najboljih, bolja od većine zemalja u regiji.
Sve veće udaljavanje