ZAGREB – Udruge su iz javnih izvora u 2015. godine sufinancirane s 1,67 milijardi kuna, što znači da su po toj osnovi ostvarile nešto više od četvrtine ukupnog prihoda i primitaka udruga, koji su te godine u Hrvatskoj iznosili više od šest milijardi kuna. Nasuprot tvrdnjama koje se pokušavaju širiti posljednjih godina o velikim izdvajanjima iz državnog proračuna za rad udruga, stvarnost je drugačija. Iz proračuna je izdvojeno nešto manje od 305 milijuna kuna i to je manji dio od 775 milijuna, koliko su za sufinanciranje rada udruga izdvojila tijela države razine.

Igre na sreću

To pokazuju podaci Izvješća o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva, što ga je izradio Ured za udruge.

Najveći dio u toj svoti potječe od prihoda od igara na sreću (nešto manje od 360 milijuna), a malo manje od sto milijuna odnosi se na novac iz fondova EU-a.

Županije, gradovi i općine u 2015. godini dodijelili su nešto manje od 850 milijuna kuna, što je 50,78 posto novca iz javnih izvora namijenjenog udrugama. Gradovi su dodijelili 397 milijuna kuna, a tome treba pridodati i 215 milijuna kuna koliko je dodijelio Grad Zagreb. Općine su na račune udruga proslijedile nešto manje od 140 milijuna, a županije 98 milijuna. Tvrtke u vlasništvu države ili lokalnih jedinica dodijelile se 31 milijun kuna.

Udruge su u 2015. godini u 529 slučajeva vraćale novac financijerima, a ukupno su vraćena sredstva u iznosu nešto manjem od 5,5 milijuna kuna. U oko 70 posto slučajeva novac je vraćen zato što dijelom nije utrošen, u svakom petom slučaju projekt je ostvaren s iznosom manjim od dodijeljenog. Nešto više od sto tisuća kuna je vraćeno zbog nenamjenskog trošenja, a više od 700.000 kuna zato što program nije ni započet. Podatci Ureda za udruge ukazuju na povećani broj slučajeva povrata novca, ali i na povećanu svotu povrata što tumače boljom financijskom kontrolom.

Programi i projekti

Na nacionalnoj razini s najviše novca financirane su socijalne djelatnosti udruga i na to je utrošeno 186 milijuna kuna. Slijede kultura i umjetnost sa 174 milijuna, a uobičajeno visoko je i sport sa 136 milijuna kuna, u čijem razdjelu redovito većinski dio otpada na financiranje Hrvatskog olimpijskog odbora. Za demokratsku političku kulturu utrošeno je nešto manje od 80 milijuna, a za ljudska prava (u što su uključene i nacionalne manjine) 37 milijuna.

Ukupno je u 2015. godini sufinancirano 36.104 programa i projekata udruga, na tim programima i projektima zaposlene su 22.232 osobe, odnosno 51.623 osobe kojima je isplaćena naknada na temelju ugovora o djelu.