Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. prosinca 2019.
Političari odlaze, izbjeglice ostaju

'Ovo je tragedija čovječanstva': Svjedočimo najvećoj svjetskoj humanitarnoj krizi 21. stoljeća

foto: REUTERS
foto: REUTERS
Autor:
Objavljeno: 17. rujan 2019. u 7:12 2019-09-17T07:12:32+02:00

Hrvatska je obnovila ugovore s nevladinim udrugama o pomoći djeci azilanata, Italija otvorila luke za prihvat izbjeglica spašenih na moru, no to je kap u moru opće ljudske nesreće migranata.

ZAGREB - Dvije dobre vijesti pristigle su proteklih dana o olakšavanju izbjegličkog problema, ali one su tek kap u moru rješavanja »najveće humanitarne krize 21. stoljeća«, kako je globalnu seobu ljudi proteklog tjedna nazvao načelnik Sektora za UN i međunarodne organizacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) Damir Župan.

Prva od tih dobrih vijesti stigla je iz Hrvatske: Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) i nevladina udruga Are You Syrious (AYS), koja pomaže izbjeglicama u Hrvatskoj, obnovili su ugovor koji AYS-u omogućava nastavak dobrovoljnog pomaganja i učenja djece azilanata u Prihvatilištu za tražitelje azila Porin u Zagrebu. Takav je ugovor AYS, zajedno s još nekoliko nevladinih udruga, imao i ranije, ali ga je MUP suspendirao prije devet mjeseci, uz obrazloženje da se dio zgrade Porina obnavlja, pa nema više prostora za rad dijela nevladinih udruga, kao što su AYS i Centar za mirovne studije. Iz CMS-a i AYS-a tadašnje su otkazivanje ugovora protumačili kao politički pritisak na udruge koje kritiziraju postupanje MUP-a prema izbjeglicama, ali sada, »nakon devet mjeseci čekanja« kažu u AYS-u, iznimno su zadovoljni obnavljanjem ugovora.

AYS je priopćio kako se to dogodilo »nakon konstruktivnog sastanka s državnom tajnicom Terezijom Gras, koja je prepoznala važnu ulogu udruge AYS u integraciji najmlađih stanovnika Porina u hrvatsko društvo.«

Salvinijev eksces

- Svjesni smo da da predstavnici nevladinog sektora i državnih institucija teško uspostavljaju dijalog oko poštovanja ljudskih prava izbjeglica na hrvatskim granicama i drugih gorućih pitanja, ali to se ne smije odraziti na mogućnost volonterskog pružanja pomoći najranjivijima. Drago nam je što se obje strane slažu da se naše vrijednosne razlike neće prelamati preko djece kao naših najranjivijih korisnika, čija dobrobit svima mora biti u prvom planu, izjavila je projektna voditeljica AYS-a Tajana Tadić, koja je dodala kako je »suradnja MUP-a i AYS-a unutar Porina već dugo temeljena na odnosu međusobnog poštovanja i povjerenja.«

Druga dobra vijest stigla je iz Italije. Nova talijanska vlada, formirana nakon raspada desničarske vlade kojom je dominirao ultradesničarski vođa Sjeverne Lige Matteo Salvini, dopustila je u subotu francuskome humanitarnom brodu »Ocean Viking« da u luci Lampedusa iskrca 82 migranta. Vlada novog premijera Giuseppea Contea time je naznačila da bi mogla olakšati nepopustljivu Salvinijevu politiku zatvorenih luka za brodove koji u Mediteranu spašavaju izbjeglice i kažnjavanja aktivista koji obavljaju taj humanitarni posao. Migranti, njih 82 uglavnom iz Afrike, iskrcali su se jučer na talijansko tlo u luci Lampedusa, nakon što su s broda Ocean Viking prebačeni na brod talijanske obalne straže, javili su međunarodni mediji.

Austrija zadovoljna, Slovenija nije

Slovenski premijer Marjan Šarec kazao je da je mogući ulazak Hrvatske u Schengenski prostor ovisan u prvom redu o sigurnosnim kriterijima koje za to ona treba ispuniti, »a ne od Slovenije«.

- To ne ovisi o nama, no istina je da me brine sigurnosna situacija na granici Hrvatske sa Srbijom i BiH, kazao je Šarec, te rekao kako bi Hrvatska trebala bolje štititi vanjsku granicu Europske unije, kako preko njenog teritorija u Sloveniju i sadašnji Schengenski prostor ne bi dolazili ilegalni migranti.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg ne dijeli baš Šarecovo mišljenje. On je tijekom susreta s hrvatskim kolegom Goranom Grlićem Radmanom u Beču izrazio zahvalnost Hrvatskoj na zaštiti granica. »Mi smo izuzetno zahvalni Hrvatskoj na zaštiti granica i na suradnji koja je jako dobra od 2016. godine«, kazao je Schallenberg.

No da taj potez neće značiti napuštanje tvrde protuimigrantske politike Mattea Salvinija, jasno je kazao talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio. »Sigurna luka je ustupljena jer se EU složila da preuzme većinu migranata. Ali mora biti jasno da je naš cilj, čak i s prošlom vladom, bio da migranti koji dođu u Italiju budu preraspodijeljeni u druge europske zemlje«, kazao je Di Maio.

Vapaj iz Crkve

Sada se čini da je EU na putu da izvuče pouke iz Salvinijevih ekscesa. Njemačka i Francuska složile su se da će svaka preuzeti četvrtinu migranata koji stignu u Italiju, dok Italija, čini se, pristaje zadržati deset posto tih ljudi. Za ostale će trebati postići širi europski dogovor, mogućnost kojeg je u subotu naznačio francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner, objavljujući kako su sporazum o preuzimanju migranata postigle, uz Njemačku i Francusku, i Portugal i Luxembourg. »Sada se moramo složiti o autentičnome privremenom europskom mehanizmu«, dodao je Castaner.
Ministri unutarnjih poslova EU sastat će se kasnije ovoga mjeseca na Malti kako bi pokušali postići trajniji dogovor uoči EU summita koji će se u listopadu održati u Luxembourgu, objavili su inozemni mediji.

Nitko, međutim, ne gaji iluzije da će i takav dogovor, bude li postignut, trajno i pouzdano riješiti globalni izbjeglički problem. Razmjere globalnog egzodusa proteklog je tjedna opisao hrvatski diplomat: »Izbjeglička kriza najveća je humanitarna kriza 21. stoljeća«, kazao je u Zagrebu načelnik Sektora za UN i međunarodne organizacije MVEP-a Damir Župan, govoreći na javnoj tribini o izbjegličkom problemu koju je organizirao Festival tolerancije.

Broj izbjeglica u svijetu raste, izvijestila je na tom skupu Indira Beganović iz hrvatskog ureda UN-ova visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR). Samo protekle godine zabilježeno ih je dvadeset milijuna, što je najveći jednogodišnji broj u povijesti. Prema nekim podacima, u svijetu je trenutno sedamdeset milijuna izbjeglica. Kako se s problemom nosi Europa, govorio je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun, ustvrdivši kako »ni EU ni Hrvatska ne čine dovoljno da zaštite izbjeglice koji prolaze pakao na dugim i neizvjesnim putovanjima punim rizika«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.