ZAGREB - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa žalit će se na presudu Upravnog suda kojom je poništena odluka Povjerenstva prema kojoj je Milan Bandić povrijedio načela djelovanja propisana u članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković u pisanoj izjavi za naš list navela je da je riječ o nepravomoćnoj presudi koja nije sukladna dosadašnjoj praksi upravnih i Visokog upravnog suda.

Upravni sud je zaključio da Povjerenstvo nije trebalo pokretati nikakav postupak na temelju članka 5. jer za povredu tog članka nije predviđena sankcija. Osim toga, Upravni sud je konstatirao i da je Bandić neposredno izabran, a Povjerenstvo je tek posredno birano tijelo i na temelju toga je sud zaključio da postoji razlika u demokratskom legitimitetu i zbog toga Povjerenstvo »kao tek posredno izabrano tijelo nije ovlašteno supstituirati ili tumačiti demokratsku volju građana«.

U presudi se navodi, obrazlažući zašto Povjerenstvo nije trebalo ni pokrenuti postupak, da nikakve djelotvornosti nema u pukoj konstataciji povrede temeljnog načela Zakona bez mogućnosti izricanja ikakve sankcije.

Politički moćnici

Novaković navodi i da je Povjerenstvo u svim dosadašnjim izvješćima Hrvatskom saboru obavještavalo parlament o praksi postupanja zbog povrede tog članka, a ta praksa do sada nije bilo dovođena u pitanje. Međutim, »prilikom obrane Godišnjeg izvješća o radu Povjerenstva za 2017. pred Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, 3. travnja 2019. član Odbora Branko Bačić problematizirao je nadležnost Povjerenstva za utvrđivanje povrede načela djelovanja iz članka 5. Zakona te je iznio stajalište da Povjerenstvo u navedenim slučajevima preekstenzivno i arbitrarno (samovoljno) tumači Zakon«.

O samovolji Povjerenstva nedavno je govorio i ministar uprave Lovro Kušćević koji je nagovijestio da će se toj »samovolji« skorašnjim izmjenama zakona stati na kraj. Novaković je navela da se trenutačno što pred Povjerenstvom, što pred Upravnim sudom u tužbama protiv odluka Povjerenstva, vodi niz predmeta baš zbog povrede načela djelovanja dužnosnika, odnosno članka 5.

Radi se o sadašnjim ili donedavnim političkim moćnicima poput ministra financija Zdravka Marića, bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić, bivšeg predsjednika Sabora Bože Petrova, premijera Andreja Plenkovića, a tu je i dalje nezaobilazni Milan Bandić.

U presudi Upravnog suda je navedeno i da je protiv jedne odluke Povjerenstva podnesena i Ustavna tužba (nakon postupaka na Upravnom i Visokom upravnom sudu), a riječ je o vjerojatno najpoznatijem predmetu u povijesti Povjerenstva, onog o Tomislavu Karamarku, zbog koje je, formalno, Karamarko podnio ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade.

Povjerenstvo je tada, u lipnju 2016. godine, i za Karamarka zaključilo da je povrijedio načela obnašanja dužnosti, ali i da je povrijedio članak 2. koji govori o sukobu interesa. Novaković zaključuje da bi posljedice presude Upravnog suda mogle biti apsurdne.

Apsurdna situacija

- Ovakav stav uskraćivanja ovlasti Povjerenstvu za vođenja postupka zbog nemogućnosti izricanja sankcije, značio bi da Povjerenstvo ne može voditi postupke niti zbog povrede odredbe članka 2. Zakona u kojem su opisane situacije sukoba interesa, što bi dovelo do apsurdne situacije u kojoj Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema ovlasti odlučivati o sukobu interesa, zaključila je Novaković.

Profesor na katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić komentirajući presudu konstatirao je da je konstatiranje Povjerenstva da je dužnosnik povrijedio načela jedini mehanizam koji Povjerenstvo ima i jedini mehanizam da dužnosnik bude prokazan u javnosti.

- To je kao ukor u školi. Ide se i dalje u školu, ali i zna se tko je dobio ukor - kazao je Đulabić i dodao da je ukor u demokratskom društvu neka vrsta sankcije.

Ustvrdio je da bi u Skandinaviji afere kakve se pojavljuju u posljednje vrijeme, primjerice s kvadraturom i vrijednošću nekretnina ministara, rezultirale ne ostavkom ministra, nego praktički krajem političke karijere. Đulabiću je zanimljivo da je presuda donesena u trenutku u kojem se u javnosti pojavljuju »neke intencije da se Povjerenstvu potkrešu krila« ciljajući na nove najave izmjena zakona ministra Lovre Kuščevića.

- Očito su razotkrivene neke sporne situacije s imovinskim karticama. Povjerenstvo je najavilo provjeru tih kartica i oni su sada malo nervozni - kazao je Đulabić i zaključio da je najava ministra Kuščevića da će zakon biti promijenjen politički pritisak na Povjerenstvo.

Presudu je na Twitteru komentirala i bivša predsjednica Povjerenstva, danas predsjednica Starta Dalija Orešković. Navela je da je »bolest pravosuđa u terminalnoj fazi«.

- Ovakvih se presuda sramim. Sramim se pokorenih sudaca čije misli i pravni zaključci vrijeđaju zdrav razum. Sramim se države u kojoj HDZ i Milan Bandić bez imalo otpora mogu uzurpirati vlast - kazala je Dalija Orešković.

Što je izazvalo takvu nervozu?

Osim provjere imovinskih kartica, razlog za nervozu mogla bi biti i službena putovanja visokih dužnosnika. Povjerenstvo se bavi slučajem putovanja niza dužnosnika HDZ-a i dužnosnika Vlade službenim zrakoplovom u Helsinki početkom studenoga prošle godine na kongres Europske pučke stranke. Putovanje službenim zrakoplovom nije sporno u slučaju premijera Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića jer su se oni susreli sa svojim finskim kolegama po državnim dužnostima.

Međutim, u Helsinki su u Vladinom zrakoplovu putovali i Tomislav Tolušić, Lovro Kuščević, Davor Božinović i još neki. Povjerenstvo je višekratno od više državnih tijela (ministarstava uprave, unutarnjih poslova, poljoprivrede, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade) zatražilo očitovanje uz dostavu odgovarajuće dokumentacije.

Iako su navedena tijela dostavila očitovanja, niti jedno nije uz očitovanje dostavilo ni jedan od zatraženih priloga (putni nalog, račune, odluku o korištenju službenog zrakoplova), rečeno nam je u Povjerenstvu. Dakle, sumnja da je niz dužnosnika na stranački skup putovao na državni račun, ne na trošak stranke nego državnog proračuna, je itekako opravdana.