Bitka za europski proračun

London prijeti vetom zbog rastrošnosti EU

Vesna Roller

Ideja da Bruxelles treba biti imun dok mi kod kuće režemo državnu administraciju i zamrzavamo plaće – posve je luda, tvrdi Cameron



ZAGREB  Prijedlogom Europske komisije da se Unijin proračun u idućoj godini poveća za 4,9 posto, predstavljenim ovoga tjedna, započela je sezona okršaja između briselskih dužnosnika s jedne te čelnika nekoliko najutjecajnijih članica EU s druge strane, koja će trajati sve do studenoga kad svota kojom će se pokrivati europski rashodi u 2012. mora biti definitivno utvrđena.


Bitke oko proračunskih rashoda EU nisu neuobičajene. Prošle godine, primjerice, budžet za 2011. usuglašen je svega nekoliko sati prije krajnjeg zakonskog roka.


No, ovaj put moglo bi biti i žešćih obračuna jer najbogatije Unijine članice, najveći uplatitelji u zajedničku europsku blagajnu, smatraju kako je krajnje vrijeme da briselska kasa počne dijeliti sudbinu onih nacionalnih, koje ne samo da ne rastu, nego se i dalje stežu.


I Nizozemci ogorčeni




Najglasnija u protivljenju povećanju europskog proračuna za iduću godinu je Velika Britanija. Premijer David Cameron ljutito je najavio da će na »suludi« Komisijin prijedlog uložiti veto.


– Ideja da Bruxelles treba biti imun dok mi kod kuće donosimo teške odluke, smanjujemo državnu administraciju, zamrzavamo plaće u javnom sektoru – posve je luda. To se mora zaustaviti, izjavio je Cameron britanskim medijima koji su izračunali da bi za namirenje predloženog povećanja EU budžeta svaka britanska obitelj morala izdvojiti dodatnih 400 funti.Britanci nisu osamljeni u ogorčenosti na briselsku neosjetljivost. Identično se reagiralo i u Nizomeskoj.

– Komisijini prijedlozi su neprimjereni. Kako svojim građanima koji stežu pojas možemo objasniti da europski proračun i dalje raste, zapitao je Jan Kees de Jager, nizozemski ministar financija.


Iako se još nisu službeno oglasile, protivljenje povećanju EU budžeta sigurno će stići i od Njemačke, Francuske i Finske, zemalja koje su, zajedno s Nizozemskom i Britanijom, koncem prošle godine potpisale dokument kojim pozivaju na ograničenje rasta tijekom cijelog aktualnog europskog proračunskog ciklusa.


Bogate članice su protiv


Predstavljajući Komisijin plan, prema kojem bi se europski budžet u 2012. povećao za 6,2 milijarde te iznosio 132,7 milijardi eura, povjerenik za proračun Janusz Lewandowski obrazložio je da je rast nužan kako bi se izvršile preuzete obveze prema članicama i projektima, posebice one na području regionalne politike i poljoprivrede.


Lewandowski je napomenuo kako će se štedjeti na projektima koji ne daju rezultate te na troškovima za briselsku administraciju, najavivši da će na red za škare doći i primanja europskih dužnosnika i birokrata.


U nastavku borbe oko proračuna na redu je Vijeće ministara, gdje će se Komisijinom prijedlogu bogate članice i dalje suprotstavljati, a siromašnije – koje su glavni primatelji EU novca – priklanjati.


Za rast proračunskih rashoda, čak i veći od onog koji sugerira Barrosov tim – zauzet će se i većina članova Europskog parlamenta.


No, s obzirom na nedavne skandale zbog trošenja novca europskih poreznih obveznika na besmislene i smiješne projekte – poput fitness centra za pse, turneje plesačkih skupina i gradnju golf klubova – riječ europskih dužnosnika imat će manju težinu.


A nacionalni čelnici bogatih članica ovu će priliku iskoristiti da izoštre stavove te najave još radikalnije zahtjeve, ne samo za rezanjem, nego i za cjelokupnim prestrukturiranjem europskih rashoda u novom proračunskom ciklusu koji počinje 2013., a završava 2020. godine.



Najveći dio EU proračuna, oko 40 posto, odlazi na pomoć manje razvijenim dijelovima Unije, a više od 30 posto proračunskih sredstava ide za potpore poljoprivrednicima. Oko šest posto proračuna troši se za rad Unijinih institucija  – Europsku komisiju, Europski parlament u Bruxellesu i Strasbourgu te Europski sud pravde u Luksemburgu.