Nitko nije odgovoran

Najobičnije i praktički osnovno novinarsko pitanje u ovoj temi – tko je nadležan za perilo i izvor Brajda – praktički je ostalo bez jednoznačnog i jednostavnog odgovora, jer se Grad Rijeka i Hrvatske vode očito i nisu baš »dogovorili« tko bi ovdje trebao preuzeti odgovornost. Naime, u gradskoj upravi nas upućuju na Zakon o vodama, prema kojem bi ovaj izvor je kao i svaki drugi bio u vlasništvu države, pa stoga zajedno s ulaznim prostorom perila spadaju u domenu djelovanja Hrvatskih voda. No, u Hrvatskim vodama kažu da se oni brinu samo o izvorima i vodotocima koji se koriste u vodopskrbi i imaju gospodarsku namjenu te tumače suprotno: brigu o perilu trebao bi voditi upravo Grad! Stoga ne čudi što su rezultati analize vode iz perila Brajda – a čije su uzorke nedavno Lokalpatrioti poslali u Zavod za javno zdravstvo PGŽ – ispali katastrofalni ukazujući na visok stupanj fekalnog onečišćenja!

Šest nestalih perila

Sjećanja radi navedimo i druga riječka perila kojih više nema. Dva su bila na Školjiću: jedno na uglu današnje Grohovčeve i Ulice Školjić (jedino koje je bilo smješteno u zidani objekt), a drugo na ulazu u Autotrolej iza željezničkog nasipa. Javno perilo i fontana nalazili su se i u Krešimirovoj ulici preko puta nekadašnjeg Belog kamika, a s istoimenog potoka napajalo se i perilo na sjecištu Ciottine ulice i Fiorella la Guardie, izgrađeno za potrebe tadašnje Gradske bolnice. Dva su perila bila i na Mlaki: jedno na jugoistočnom dijelu parka, a drugo točno na mjestu gdje se danas nalazi INA-ina benzinska postaja. Zanimljivo je da Sušak nije imao ni jedno javno perilo, što je neki općinar javno kritizirao u Riječkom Novom listu 1910. godine.

Perilo se nalazi na platou uz parkiralište Rikard Benčić, a iza terase restorana Viktorija, makar nekakva obrasla nasdrešnica s neobičnim mehanizmom ispod nje te jedna mala zatvorena vrata ni po čemu ne daju naslutiti o čemu se ovdje radi. Probisvjeti, ovisnici i alkoholičari jedini su koji ovdje zalaze, što dokazuju njihovi ostaci. Tragikomično je da isprva u gradskoj upravi na naše pitanje »Tko ima ključ od perila?« nisu znali ni odgovoriti, iako se radi o nečemu što se nalazi na gradskom zemljištu (zajedno s cijelim kompleksom ex-Benčića), no ispostavilo se kasnije da ga drži Konzervatorski ured u Rijeci te tek odnedavno i Hrvatske vode.

Entuzijazam građana

– Okoliš perila je bio u jako lošem stanju: puno smeća, zaraslo u žbunje, izmet i narkomanske igle, svjedoči forumaš Igor Jerić koji nam je otvorio vrata. Ovo je jedino sačuvano perilo u gradu, a ne samo da nitko ne zna da ono postoji, nego je očito da ovdje nitko već duže vrijeme nije zalazio. Unutra se, istini za volju, nema puno što za vidjeti, voda teče po kamenim blokovima, u dnu dio stepeništa kojim se penjalo do ulice iznad, no svejedno je prilično tužno kako jedan dio riječke prošlosti tako napušten čuči u mraku. Sada je barem donekle prostor ispred očišćen od najgoreg smeća, no to je odrađeno isključivo zahvaljujući entuzijazmu običnih građana, a ne u okviru nekog redovnog djelovanja odgovornih službi.

Stare inicijative

Inicijativa da se perilo Brajda pokaže javnosti i barem propisno obilježi nije nova, jer ga je spominjala još i profesorica s građevinskog fakulteta Olga Magaš dok je pisala o kompleksu Benčića, a čak je znala tamo odvoditi i studente dok je o njemu vodio brigu domar Tvornice Rikard Benčić. Perilo je u svojoj publikaciji koja je pratila izložbu »Riječke fontane i perila« spominjao i kustos Muzeja grada Rijeke Mladen Grgurić, koji nam je potvrdio kako se također zalagao za javnu prezentaciju Brajde kao jedinog sačuvanog perila u gradu. No, svih tih godina ništa se nije poduzimalo.