Nedostaje dio dokumentacije iz koje bi se jasno vidjelo koliko je novca uplaćeno 1991. i 1992. godine
RIJEKA Iznos od 98.705.605 kuna na uplatnici koju je gradonačelnik Vojko Obersnel predočio prošlog tjedna kao dokaz da je novac Općine Rijeka vraćen u iznosu koji je isplaćen Kriznom stožeru za nabavu oružja ne odgovara cifri od 880.000 maraka koju je sam riječki gradonačelnik naveo.
Naime, prema tečaju hrvatskog dinara i njemačke marke od 29. rujna 1992. godine, kada je došlo do transakcije, oko 99 milijuna hrvatskih dinara vrijedilo je oko 430.000 maraka jer je za jednu njemačku marku trebalo izdvojiti oko 230 hrvatskih dinara.
– Iznos koji je naveden odgovara protuvrijednosti tadašnjih 880.000 njemačkih maraka. Očekujemo da će na Korzo 16 doći netko od nadležnih organa kako bi im predočili dokumentaciju. Sada je jasno da je prilično smiješno da je itko pozivan na bilo kakav obavijesni razgovor, izjavio je 20. svibnja 2011. godine Obersnel.
Novac nije nestao
– Naglašavam da proračun Općine Rijeka nije ni na koji način oštećen, iako je točno da tadašnjih oko 99 milijuna kuna odgovara protuiznosu od oko 430.000 maraka. Naime, uplatnica koju sam pronašao je rezultat povrata novca u proračun Općine Rijeka od 22. rujna 1992. godine.
Nakon traženja pojašnjenja o razlici u markama utvrdili smo da je činjenica da je Fond stambeno-komunalnih djelatnosti 880.000 maraka platio u lipnju 1992. godine, kada je tečaj za jednu marku bio 112 hrvatskih dinara, za nabavku kamena iz Finske i Španjolske za popločenje Korza.
Konačan povrat nakon zatvaranja cijele financijske konstrukcije uslijedio je u rujnu kada je iznos u hrvatskim dinarima vrijedio oko 430.000 maraka. U financiranju Kriznog stožera sudjelovao je Fond stambeno-komunalne djelatnosti, ali nema dokumentacije iz koje bi vidjeli koliko je točno novca uplaćeno, pokušao je pojasniti financijske tijekove iz 1991. godine i 1992. godine Obersnel.
Galopirajuća inflacija
U dokumentu od 22. rujna 1992. godine, a koji je potpisao sedam dana prije uplate od oko 99 milijuna kuna tadašnji potpredsjednik Izvršnog vijeća Skupštine Općine Rijeka Slavko Turak, navodi se da je »prema konačnom obračunu uvoza kamena za popločenje Korza, dobivenog od firme Adriatica Rijeka, na uvoz kamena iz Finske i Španjolske utrošeno DEM 774.356, s plaćanjem u VI. mjesecu 1992. godine.
Po kursu u tom mjesecu protuvrijednost HRD iznosi 86.727.872«. U nastavku piše da je »Kamenu Pazin ustupljeno za uvoz kamena iz Španije DEM 124.122,87 u dinarskoj protuvrijednosti HRD 11.977.733«.
»U cilju reguliranja obaveza za investiciju Korzo i povrat proračunu Općine Rijeka za dinarsku protuvrijednost ustupljenih deviza, molim vas da se izvrši povrat HRD 98.705.605 u korist Računa pomoći za pripremu i otklanjanje posljedica ratnih opasnosti«, navodi Turak, te zaključuje kako je isključen obračun kamata i rast tečaja prema DEM.
Moja je ocjena da nema nikakve štete i da ništa nije sporno.
Kamen je kupljen i nalazi se na Korzu. Radi se o vremenu od prije 20 godina, a u cijelu priču bili su uključeni Općina Rijeka, Fond stambeno-komunalne djelatnosti i Krizni stožer koji je imao svoj račun. Sredstva koja su kriznom stožeru uplaćivana koristila su se za razne svrhe, kao što su logistička potpora u kupnju uniformi, hrane, plaća za pripadnike Hrvatske vojske…
Jednako tako, u to vrijeme dva je puta mijenjana valuta i bila je galopirajuća inflacija, ali činjenica je da su kamene ploče plaćene 880.000 maraka, što odgovara spornom iznosu, zaključio je Obersnel.
