Vanjski dug se u deset godina povećao 4,5 puta. Prema procjenama Vlade, koncem 2013. dosegnut će 52,5 milijardi eura, odnosno iznosit će 88 tisuća kuna po glavi stanovnika
ZAGREB Krajem ove godine hrvatski će vanjski dug, prema Vladinim projekcijama, dosegnuti 47,6 milijardi kuna, što znači da će u prosjeku svaki građanin dugovati 10.747 eura ili oko 80 tisuća kuna ili 15 prosječnih plaća u državi. Povećanje je to duga po glavi stanovnika za oko 500 eura u odnosu na 2010. godinu, odnosno ukupan vanjski dug će se, prema Vladinim procjenama, u ovoj godini povećati za oko 2,2 milijarde eura. Ostvare li se planovi o rastu BDP-a od 1,6 posto, vanjski će dug u ovoj godini biti za oko tri posto veći od BDP-a, odnosno svega što će Hrvatska stvoriti do kraja 2011. godine.
Najveći »doprinos«
Zabrinjavajuću razinu od sto posto BDP-a vanjski dug već je premašio u 2010. godini i iznad te razine držat će se, procijenili su u Vladi, i do kraja 2013. godine. U toj će godini hrvatski vanjski dug dosegnuti 52,515 milijardi eura, odnosno svaki će građanin, i oni tek rođeni i oni najstariji, dugovati 11.852 eura, pa ako ne bude značajnijih promjena u tečaju kune dug po glavi stanovnika bit će 88 tisuća kuna.
Od 45,4 milijarda eura trenutnog vanjskog duga na državu je prema podacima HNB-a krajem 2010. godine otpadalo gotovo šest milijardi eura, ili tek 13,2 posto. Ostatak je dug banaka, građana i poduzeća.
Ako se Vladine projekcije o vanjskom dugu ostvare, to će značiti da se u dvije i pol godine Vlade Jadranke Kosor, od srpnja 2009. do kraja ove godine, vanjski dug Hrvatske povećao za šest milijardi eura što je 200 milijuna eura po mjesecu. U tih 30 mjeseci svaki građanin dodatno će biti »zadužen« za 1.354 eura. Zasad je u mandatu premijerke Kosor dug porastao za oko četiri milijarde eura, odnosno mjesečno se povećavao za 222 milijuna eura. Najveći »doprinos« povećanju inozemne zaduženosti Hrvatske dala je Vlada pod vodstvom Ive Sanadera za čijeg se mandata u pet i pol godina, vanjski dug povećao za 21,6 milijardi eura, ili gotovo 3,8 milijardi eura po godini, što znači da je mjesečno rastao za 310 milijuna eura. U tih pet i pol godina stvoreno je čak 45 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga, a svakom je građaninu na leđa natovareno dodatnih 4,6 tisuća eura vanjskog duga.
U vrijeme Vlade Ivice Račana dug je, prema podacima HNB-a, narastao za oko deset milijardi eura, odnosno udvostručio se u odnosu na prvo desetljeće hrvatske samostalnosti, i krajem 2003. godine iznosio je 20 milijardi eura. Ta je vlast u prosjeku mjesečno podizala inozemnu zaduženost za 208 milijuna eura, odnosno povećala je dug po glavi stanovnika za 2.257 eura. Tako je u razdoblju od 2000. do kraja 2010. godine hrvatski vanjski dug narastao za 4,5 puta. Prema, podacima HNB-a, vanjski dug same države povećao se sa 3,8 milijardi eura s kraja 1999. godine na 5,9 milijardi eura krajem 2003. godine i na toj se razini zadržao do danas. U to nisu uključena jamstva i obveze HBOR-a.
U ovoj godini, također prema izračunu središnje banke, na naplatu ukupno dolazi više od deset milijardi eura, od čega će država morati vratiti 940 milijuna eura što će učiniti novim zaduživanjem. Država će za pokrivanje kamata i otplate starih kredita morati podići oko 14 milijardi kuna kredita, ali još toliko će se morati zadužiti za pokrivanje manjka u državnom proračunu. Zbog toga će i javni dug, odnosno inozemni i unutarnji dug države, u 2011. godini narasti na više od 150 milijardi kuna, s ovogodišnjih 138 milijardi kuna i dosegnut će 44,2 posto BDP-a.
