Istraživanje UN-a

Sindrom plave kuverte: Koga i koliko podmićujemo?

Sergej Abramov

Prema UN-ovom istraživanju, svaki šesti ispitanik s ovih prostora platio je mito barem jednom unutar godine dana prije ankete.



ZAGREB Više od trećine svega isplaćenog mita u Hrvatskoj je u hrani i piću, dok se u novcu isplaćuje gotovo 44 posto mita.


Prosječno mito isplaćeno u novcu, pak, iznosi 280 eura. To su rezultati istraživanja »Korupcija na Zapadnom Balkanu« kojeg je proveo UN-ov ured za drogu i kriminal (UNODC) na 28 tisuća ispitanika zemalja bivše Jugoslavije koje još nisu ušle u EU.


Prema UN-ovom istraživanju, svaki šesti ispitanik s ovih prostora platio je mito barem jednom unutar godine dana prije ankete. Što se tiče ispitanika iz Hrvatske, svaka deseta anketirana osoba dala je mito bar jednom u godini prije istraživanja.




Hrvatski građani, dakle, prilikom podmićivanja izdvajaju 2,7 posto BDP-a per capita, odnosno oko 27 posto nominalne prosječne plaće. UNODC je, međutim, radi bolje usporedbe izračunao i kupovnu moć eura na Zapadnom Balkanu, pa proizlazi da su, gledajući cijelu regiju, isplaćivali za mito prosječno 410 eura. 


  Prema UN-ovom istraživanju, u Hrvatskoj se najviše, u čak 35 posto slučajeva podmićuje radi ubrzanja procedure, a najmanje, u 4,4 posto slučajeva, da smanje trošak procedure. U čak 43,8 posto slučaja koje su priznali ispitanici, mito su isplatili prije tražene usluge, a sami su ga nudili u 58,5 slučajeva. 


Na Zapadnom Balkanu najviše se podmićuju liječnici, u čak 57 posto slučajeva, a najmanje lokalni politički predstavnici, u manje od pet posto slučajeva.


Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske u 14 posto slučajeva plaćali i službenike za registraciju vozila, što je dvostruko više nego u drugim državama u kojima je provedeno istraživanje.