Mladić imenovan članom udruženog zločinačkog pothvata u presudi Milanu Martiću, i to kao čovjek koji je napadom na Kijevo 26. kolovoza 1991. JNA pretvorio u neskriveno srpsku vojsku
ZAGREB Prihvati li Haški sud prijedlog glavnog tužitelja Sergea Brammertza za proširenjem optužnice protiv Mladića i na zločine u Hrvatskoj, suci će imati obilje nedvojbeno dokazanog presuđenoga materijala jer je Mladić imenovan članom udruženog zločinačkog pothvata u presudi Milanu Martiću, i to kao čovjek koji je napadom na Kijevo 26. kolovoza 1991. JNA pretvorio u neskriveno srpsku vojsku.
Protiv Mladića je hrvatsko pravosuđe pokrenulo nekoliko istraga, a 1992. godine je u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine na kninskom, sinjskom i šibenskom području. Županijski sud u Zadru je 2005. podnio istražni zahtjev protiv Mladića za zločin u Škabrnji. Istraga je vođena i za napade na Zadar i okolicu. Postoji i optužnica za prijetnje da će srušiti branu hidroelektrane Peruča kod Sinja, što je moglo potopiti naselja u donjem toku Cetine, zajedno sa Sinjem, Triljem pa čak i Omišem.
“Raspravno vijeće nalazi da su, među ostalima, Blagoje Adžić, Milan Babić, Radmilo Bogdanović, Veljko Kadijević, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko »Frenki« Simatović, Jovica Stanišić i kapetan Dragan Vasiljković sudjelovali u promicanju zajedničke svrhe udruženog zločinačkog poduhvata”, stoji u presudi Milanu Martiću, osuđenom za udruženi zločinački pothvat. »Zajednička svrha udruženoga zločinačkog pothvata bilo je stvaranje nacionalnog srpskog teritorija izmještanjem hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva«, precizira presuda koja unekoliko opovrgava česte tvrdnje da Haški sud nije kriminalizirao vrh JNA.
Napad na selo Kijevo, koji je 26. kolovoza 1991. pokrenuo 9. kninski korpus JNA pod Mladićevim zapovijedanjem, u Martićevoj se presudi pokazuje ne samo kao zločin nad civilima i cijelim naseljem, nego i kao prekretnica u sukobu na području bivše Jugoslavije, u kojoj JNA otvoreno postaje srpska vojska. Presuda, naime, konstatira da je »tokom proljeća i ljeta 1991.« izbilo više sukoba policije tzv. Krajine i hrvatske policije.
»Dokazi su pokazali da je JNA intervenirala tokom tih borbi kako bi razdvojila ove dvije strane. To se, međutim, mijenja 26. kolovoza 1991. godine. Napad na Kijevo označava prekretnicu u ulozi koju je JNA imala u sukobu u Hrvatskoj i od tog trenutka JNA sudjeluje u napadima na većinski hrvatske krajeve i sela zajedno sa snagama MUP-a SAO Krajine i Teritorijalne obrane«, piše u presudi. Bude li, dakle, Mladić optužen i za Hrvatsku, presuda mu je praktički već napisana. A da je zatražio proširenje optužnice i na Hrvatsku, glavni haški tužitelj Serge Brammertz potvrdio je u četvrtak na Brijunima, izvijestivši da je to zatražio još prošle godine.
Glasnogovornica Haškog suda Nerma Jelačić objasnila nam je jučer da o Brammertzovu zahtjevu odlučuje posebno sudsko vijeće. »Odluka se očekuje vrlo brzo, premda ne mogu točno reći datum«, kazala je Jelačić.
