Među 1.019 djece rođene iz postupaka medicinske oplodnje ima i onih čije su majke tu oplodnju obavile u inozemstvu, ističu u udrugama, objašnjavajući da su nakon što je prije godinu i pol dana na snagu stupio Milinovićev zakon, mnogi su parovi otišli na liječenje u strane klinike
ZAGREB Podaci kojima je ministar Darko Milinović prije nekoliko dana argumentirao svoju (samo)hvalu da je njegov Zakon o medicinskoj oplodnji (MO) dao odlične rezultate, nisu mjerodavni i ne mogu vjerodostojno pokazati kakva je sadašnja uspješnost potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, smatraju civilne udruge.
– Povećana je dostupnost postupaka i podignuta uspješnost na nacionalnoj razini. Prije se na postupke čekalo godinu i pol dana, sada čekanja nema, ističe dr. Šimunić. Ukupne rezultate primjene novog Zakona smatra dobrima. Posebice ohrabruje povećan broj trudnoća – 1.250 u 2010., veći broj porođaja i rođenih beba.
I riječki KBC ima dobre rezultate. Prošle godine bilo je 50-tak porođaja iz postupaka MO-a u kojima je na svijet došlo 65 beba. Četiri trudnoće bile su iz odmrznutih jajnih stanica.
– Nigdje u svijetu uspješnost se ne prikazuje samo brojem novorođene djece. Za potpunu sliku potrebno je znati koliko je ukupno postupaka provedeno, koliko je postupaka bilo po različitim dobnim skupinama pacijentica i po klinikama, objašnjava Ksenija Puškarić iz inicijative Građani protiv Zakona o MO-u.
Milinović je iznio podatak da je u 2010. rođeno 1.019 beba začetih postupcima MO-a, što je 24 posto više nego 2009. Aktivistice upozoravaju kako su ovdje vjerojatno ubrojena i djeca čije su majke medicinsku oplodnju obavile u inozemstvu, a ne u Hrvatskoj. Naime, nakon što je prije godinu i pol dana na snagu stupio Milinovićev zakon, mnogi su parovi otišli na liječenje u strane klinike, najviše u Maribor, Ljubljanu i Prag. Uz to, ministar je izračunao da se broj djece povećao za 24 posto u usporedbi sa 2009., a poznato je da te godine, zbog prilagodbi novim zakonskim pravilima, klinike nekoliko mjeseci nisu uopće obavljale postupke, pa se te godine sigurno rodilo manje beba začetih MO-om nego u godinama koje su joj prethodile.
– Dojam je da se izmanipuliralo brojkama i da se prava situacija sakrila, konstatira Ksenija Puškarić.
U udruzi Roda podsjećaju pak kako je Ministarstvo zdravstva u proteklih godinu i pol, prvi put nakon gotovo dva desetljeća, u medicinsku oplodnju uložilo velika sredstva, ukupno oko 50 milijuna kuna.
– Pitanje koje treba postaviti jest ne bi li rezultati bili i puno bolji da Hrvatska, kao i ostale europske zemlje, ima liberalan zakon kojim je dopuštena oplodnja više od tri jajne stanice te zamrzavanje zametaka, napominje Karmen Rivoseki Simić iz Rode.
