Najveće sveučilište u zemlji odbilo je ministra Radovana Fuchsa, a neki fakulteti najavljuju štrajk, Riječko sveučilište zakone smatra dobrom podlogom za razgovor
Štrajk na Zagrebačkom sveučilištu sve je izgledniji nakon što je Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) dalo zeleno svjetlo paketu triju zakona kojima se uređuje područje znanosti i visokog obrazovanja – Nacrtu prijedloga zakona o sveučilištu, Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i Nacrtu prijedloga zakona o visokom obrazovanju.
Čelništvo Sveučilišta u Zagrebu, koje je uoči sjednice GSV-a jednoglasno odbacilo paket spornih zakona, nije se izjasnilo o tome za kakvim će metodama posegnuti ako se Vlada i resorni ministar Radovan Fuchs ogluše o njihove zahtjeve. Filozofski i Pravni fakultet, međutim, spremaju se na obustavu nastave ako paket zakona uđe u proceduru.
– Radimo ono što ovaj čas možemo. Ne mislim da smo u konfrontaciji sa Vladom, pokušavamo biti što konstruktivniji – poručio je pomirljivo Aleksa Bjeliš, rektor najvećeg hrvatskog sveučilišta, nakon što je Senat odbacio zakonske prijedloge i na njih još jednom osuo drvlje i kamenje.
Izmjena postojećih zakonskih tekstova, smatraju zagrebački dekani, više nije moguća, jer je neprihvatljivo više od 30 posto predloženih odredaba. U takvim okolnostima, u zakonodavnoj praksi ne ide se na izmjene zakona već na izradu novog zakonskog teksta.
Kvaliteta studiranja
Fuchsova reforma podijelila je akademsku zajednicu: dok se Zagreb zbog nje diže na zadnje noge, riječko je sveučilište podržalo sporne zakone kao dobru osnovu za promjenu modela upravljanja, a u njihovom donošenju ne vidi nikakvu nacionalnu katastrofu.
»Promjena modela upravljanja nam je najvažnija. Sveučilišta moraju postati autonomna, a elementi za to jesu unutra. Neka rješenja nisu dobra, i o tome treba razgovarati. Treba izbaciti sve što smeta«, objašnjava rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin.
Ono što na Zagrebačkom sveučilištu zamjeraju predloženim zakonima manje je više poznato – ne žele štednju u sektoru u koji bi trebalo ulagati što više, boje se da će sveučilišta izgubiti svoju autonomiju i raspolagati sa sve manje novca, zbog čega će kvaliteta studiranja na javnim studijima pasti, a biznis na privatnim visokim učilištima procvjetati.
