Sankcija će biti i oduzimanje imovine stečene nezakonitim radom, a zasad se neće kažnjavati oni koji će angažirati »majstore na crno«
ZAGREB Vlada je odlučila krenuti u obračun s radom na crno i radom u fušu kad su u pitanju obrtničke djelatnosti, pa će ubuduće svakome koga inspektori uhvate u takvom radu prijetiti kazna od tri do 50 tisuća kuna.
Uz to sankcija za rad na crno bit će i oduzimanje imovine stečene nezakonitim radom.
Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Hrvatska obrtnička komora traži već dugo godina jer time želi zaštiti obrtnike koji su uredno registrirani i plaćaju poreze i ostale namete državi
Na kraj se želi stati, primjerice, frizerima, vodoinstalaterima, soboslikarima, automehaničarima koji nemaju prijavljen obrt, a obavljaju tu djelatnost, ili imaju prijavljen obrt ali rade na crno, te tako zakidaju državu, ali i stvaraju nelegalnu konkurenciju onima koji uredno podmiruju svoje obveze. Od toga da se kažnjava i one koji angažiraju majstore na crno zasad se odustalo.
Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Hrvatska obrtnička komora traži već dugo godina jer time želi zaštiti obrtnike koji su uredno registrirani i plaćaju poreze i ostale namete državi.
U Vladi doznajemo da bi zakon u proceduru mogao već na današnjoj sjednici Vlade, ali da se još lome koplja kako riješiti novu ulogu državnih inspektora. Oni bi prema zakonskom prijedlogu trebali imati ovlasti ulaska u kuće i ostale objekte, primjerice, garaže u kojima netko obavlja rad na crno, primjerice pruža frizerske usluge.
Te će, kao i druge obrtničke poslove, primjerice popravke kućanskih aparata, farbanje stanova ljudi koji nemaju registriranu djelatnost ubuduće moći raditi samo za vlastite potrebe i pružajući rodbinsku i prijateljsku pomoć.
No, u jednom dijelu radne skupine, a ona okuplja i predstavnike obrtnika i Hrvatske gospodarske komore i sindikata, postoji skepsa prema tom rješenju jer će biti teško utvrditi je li susjedska pomoć samo pomoć prvom susjedu ili i onome tko stanuje tri kuće dalje ili u drugoj zgradi.
Uz to, naši se sugovornici pitaju, kako spriječiti ljude da pomažu prijateljima koji žive na drugom kraju grada ili u drugom gradu, makar nije riječ ni o susjedima ni o rodbini.
S obzirom na sve nedoumice oko nadzora koji bi trebao prethoditi kažnjavanju rada na crno i neki naši sugovornici iz aktualne administracije priznaju da bi zakon na kraju mogao imati tek »edukativni« efekt, odnosno da bi u strahu od velikih novčanih kazni mogao natjerati dio ljudi da registriraju svoju djelatnost.
Još veći problem u provedbi zakona mogla bi stvoriti odredba po kojoj će inspektori imati ovlasti nadzora ako prime dojavu da netko u svojoj kući obavlja djelatnost za koju nigdje nije registriran, pa naši izvori koji sumnjaju u izvedivost takvog rješenja napominju da »ni policija ne može samo bez sudskog naloga ući u nečiju kuću i provesti nadzor, a kako će to tek moći inspektori koji istražuju rad na crno«.
Naši sugovornici ističu da bi baš to mogla biti slaba točka novog zakona kojim se Vlada želi boriti sa sivom ekonomijom što je prema nekim procjenama već zahvatila jednu trećinu BDP-a.
