Kako se uz pomoć javnih poduzeća može oživjeti privatni sektor?

– Investicijama. Kad se Hrvatska počela urušavati u gospodarsku krizu, današnja predsjednica Vlade je preuzela dužnost i počela govoriti o štednji, ali na pogrešan način. Poručila je da treba smanjiti brojne troškove, ali što je najgore – i investicije. Zaustavljena su ulaganja, pa čak i redovito održavanje. Dok se svjetska kriza produbljivala, mnoga naša poduzeća ostala su bez poslova, koje nigdje drugdje nisu mogla nadoknaditi.

Zašto su ulaganja u energetiku, koja također može pomoći razvoju, ostala mrtvo slovo na papiru? Od 1990. u Hrvatskoj su sagrađene samo dvije značajnije elektrane, drugi blok one u Plominu i Lešće, koje su projektirane još u doba bivše države.

– Sanaderova vlada od početka je krivo pristupala pitanju energije, nastojeći ga rješavati isključivo uvozom struje, nafte i plina. Kad je Jadranka Kosor postala premijerka, Vlada je otišla u drugu krajnost i prihvatila energetsku strategiju u kojoj je za okosnicu razvoja postavljena nuklearna energija. Naše kritike takvog pristupa Vlada nije uslišala. Da jest, danas bismo u Hrvatskoj gradili najmanje tri hidroelektrane. Na tome bi se mogla zaposliti brojna hrvatska poduzeća.

Otkud će se sve to financirati, iz državnog proračuna ili zaduživanjem u inozemstvu?

– Država je tu nezaobilazna, ali ona treba naći partnere i druge investitore. Primjerice, Adris grupa pokazuje golem interes za ulaganja u energetiku koja znači budućnost. Mirovinski fondovi također bi dio novca mogli ulagati u tu profitabilnu djelatnost. Problem je, međutim, što Vlada nema strategije, nema ideja za razvoj.

No, premijerka je nedavno najavila investicije u energetiku?

– Mislim da je to predsjednica Vlade najavila zbog osobnog političkog marketinga. Znamo, naime, da je potrebno godinu i pol dana samo za izradu dokumenata potrebnih za te projekte. Bilo je dovoljno vremena da s cestogradnje prijeđemo na željezničku infrastrukturu i na razvoj energetike, a propustili smo i dragocjeno vrijeme za proizvodnju domaće opreme za alternativne izvore energije. Vlada je svojoj strategiji trebala domaću proizvodnju preusmjeravati prema tim djelatnostima. Zapustili smo i istraživanje nafte i plina, obnovu rafinerija. Nismo se borili ni za transport energenata preko Hrvatske: zanemarili smo odnose s Rusijom koja za Europu ima golemu važnost zbog svojih rezervi nafte i plina. Da je Vlada jasno definirala svoju strategiju, naše bi gospodarstvo lakše izašlo iz krize i manje bi trpjelo.

Cijene naftnih derivata opet skaču. Kako ih Vlada može zaustaviti?

– Trebali bismo prilagođavati trošarine, tako da cijena naših derivata ne bude viša nego u susjednim državama. Ako smo na jednoj strani povećali PDV, na drugoj strani mogli bismo ukinuti trošarinu od jedne kune koja se po litri benzina izdvaja za gradnju autocesta. Kombinacija ima raznih (…)

Hoće li se deficit državnog proračuna moći održati na planiranih oko 14 milijarda kuna? 

– Mislim da je to bila optimistična procjena. Gasi se sve više tvrtki, a poreze i doprinose nisu uplatile po 10 ili 12 mjeseci. Procjenjujem da ćemo ove godine imati više od 20 milijardi kuna proračunskog deficita.