Što se krije iza prisilne naplate duga i obustave isporuke plina tvrtki Roberta Ježića

Prijetnja proizvodnji: Ina ruši Vladin plan za spašavanje Diokija

Jagoda Marić

Baš me briga za Ježića, neka ga kazne ako je nešto skrivio, ali zbog toga što se MOL želi izvući iz nečega ne može se uništavati 1.200 radnih mjesta, kaže sindikalist Ivan Tomac



ZAGREB Za odluku Ine da Diokiju, tvrtki Roberta Ježića, blokira račun i na taj način prisilno naplati 68 milijuna kuna, u toj su kompaniji doznali iz medija, a tvrde da se to dogodilo u trenutku kad su Inu obavijestili o tome kako u budućnosti namjeravaju smanjiti svoj dug. Procjenjuju i to da će njihov dug prema Ini do kraja tjedna pasti na 55 milijuna kuna.


No, puno veći problem za Dioki bit će mogućnost prestanka isporuke plina i etana, koji je zapravo osnovna sirovina za proizvodnju te tvrtke čime je Ina također zaprijetila. Uz to, Inina obavijest Ministarstvu gospodarstva da Diokiju ni u budućnosti, sve ako se sadašnja situacija i riješi, neće moći osiguravati etan u onim količinama u kojima to Dioki traži, mogla bi označiti i kraj proizvodnje u toj kompaniji, tako da se objava prisilne naplate putem priopćenja za javnost više i ne čini najvećim problemom kojeg imaju u toj domaćoj industriji.   

Financijski predah


Nedovoljne količine etana ruše i Vladin plan po kojem se Dioki trebao vlasnički restrukturirati, o čemu je, kako nam je potvrdio ministar gospodarstva Đuro Popijač, bio postignut dogovor s bankama i Hrvatskom elektroprivredom. Pretvaranje bankarskih kredita i potraživanja HEP-a u vlasničke udjele u Diokiju omogućilo bi toj kompaniji financijski predah i nastavak proizvodnje punim kapacitetom, ali to se neće dogoditi ako za tu proizvodnju ne bude dovoljno sirovine.



Štern: Država mora učiniti sve da sačuva petrokemijsku industriju


Predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern koji u tom tijelu predstavlja Vladu kaže da on mora, kad je u pitanju pokušaj prisilne naplate duga, stajati iz nastojanja uprave da osigura stabilno poslovanje.




– Uvjeravaju me da etana nema toliko koliko ga Dioki treba, ali država mora učiniti sve da sačuva svoju petrokemijsku industriju koja je jedna od rijetkih sa složenim tehnološkim procesom i proizvodom.  Riječ je o spasu jedne od rijetkih industrija koje uz sve to imaju i domaće znanje, poručuje Štern.


Rok naplate drugih kupaca – tajna


Predsjednica uprave Diokija Vidonija Miletić Plukavac oprezna je u svim izjavama i kaže da očekuje kako će se sadašnja situacija profesionalno razriješiti i da neće doći do eskalacije, odnosno obustave isporuke, čime Ina prijeti. Napominje i da su dug iz listopada prošle godine smanjili za 60 posto. U Diokiju ističu i to da su jedan od najvećih potrošača plina te da je njihovo dugovanje  kraće od 75 dana, što tvrtku svrstava u red jednog od urednijih kupaca plina u okruženju.


– Ukupni dospjeli dug DIOKI-ja iznosi više od 68 milijuna kuna, a kašnjenje plaćanja po računima za isporučeni plin i etan u okviru je do 70-ak dana (maksimalno). Osim toga, u ukupnom iznosu je i dug za obračunatu zateznu kamatu koji se kreće u rasponu do maksimalno 330 dana, odgovorili su iz Ine na naš upit koliko je star Diokijev dug. U kojim rokovima Ina naplaćuje dug od ostalih kupaca i je li krenula u prisilnu naplatu iz te kompanije ne žele odgovoriti uz objašnjenje  da »nisu u mogućnosti komentirati druge poslovne odnose sa svojim partnerima«.



  – Već nekoliko mjeseci radimo na tome problemu. Naš je osnovni cilj spašavanje radnih mjesta u Diokiju. Postigli smo dogovor s bankama i HEP-om, no onda se pojavio problem, jer nas je Ina obavijestila da nije u stanju isporučivati potrebne količine sirovina, odnosno etana, koji je nužan u proizvodnji, kazao nam je ministar Popijač. Na pitanje vjeruje li on doista da etana nema, jer u Diokiju tvrde da bi se uz određena ulaganja mogle osigurati dovoljne količine, Popijač kaže da on osobno ne može to provjeravati, ali da tako kažu stručnjaci iz Ine.


  – Problem je što je proizvodnja u Ininim poljima pala i etana, kojeg se ne može dobivati iz Jadrana, ima sve manje. To se dogodilo zato što Ina nije dovoljno ulagala u ta polja, a sada su potrebna značajna financijska sredstva ako se žele dobiti dodatne količine etana, ističe Popijač. Ministar poručuje i to da će učiniti sve da u Diokiju sačuva radna mjesta i proizvodnju od koje 90 posto ide u izvoz.


Na pitanje je li moguće da Ina koristi Dioki kako bi pritiskala Vladu u pregovorima s MOL-om oko vlasničkih odnosa, te da šalje poruku Ježiću jer DORH tvrdi da je preko računa njegove švicarske tvrtke predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi isplatio mito Ivi Sanaderu, ministar odgovara »da ne želi vjerovati da bi za bilo što od toga MOL ili Ina koristili Dioki i dovodili proizvodnju u pitanje«.   

Izvozna proizvodnja


Iz Ine i u srijedu tvrde da veće količine etana ne mogu dobiti jer se »etan izdvaja iz prirodnog plina proizvedenog na plinskim poljima Podravine i na naftnim poljima u Posavini, pa je kontinuirani pad proizvodnje u panonskom bazenu, s obzirom na karakteristike (starost i razina iscrpljenosti) proizvodnih polja, uzrokovao i pad proizvodnje etana«.


  U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske nisu tako taktični kao ministar i tvrde da Ina i MOL vuku poteze koji ukazuju na to da namjerno žele ugasiti proizvodnju u Diokiju i uništiti 1.200 radnih mjesta, te da je uspjeh pregovora velikih vjerovnika o vlasničkom restrukturiranju Diokija, u kojima Ina nije sudjelovala iz njoj znanih razloga, »uplašio Upravu Ine, odnosno MOL«.


  – Nije tajna da su svi veliki vjerovnici, u prvome redu banke i HEP, postigli dogovor o modelu restrukturiranja Diokija i nastavka uspješnog poslovanja jedne od strateški važnih tvrtki za Hrvatsku i velikog izvoznika koji 90 posto proizvoda plasira na inozemna tržišta. Iz Ine-MOL-a bi morali odgovoriti zašto nisu ulagali u proizvodnju etana na kupljenim postrojenjima, već sustavno godišnje smanjuju količine te sirovine neophodne za proizvodnju Diokija, stoji u priopćenju.   

Dug od 68 milijuna


Uz to SSSH traži i odgovor na pitanje zašto Dioki plaća 40 posto veću cijenu plina nego veliki potrošači u Hrvatskoj ili Mađarskoj, te zašto MOL kemijskoj tvrtki u Mađarskoj zaračunava manju cijenu iako Mađarska sav plin uvozi, a Hrvatska iz vlastitih izvora crpi 60 posto ukupno potrebnih količina plina.


  – Zašto i zbog kojih interesa Ina-MOL želi zatvoriti 1.200 radnih mjesta u Diokiju – zbog duga od 68 milijuna kuna ili uništava naše da bi zaštitila svoje, pita SSSH te poručuje kako to neće proći.


  Predsjednik sindikata energetike, kemije i nemetala Ivan Tomac sumnja u to da je razlog zbog kojeg Ina Diokiju ne može isporučivati potrebne količine etana, možda to što MOL u Mađarskoj ima tvrtku koja se bavi istom proizvodnjom kao i hrvatska kompanija. Ne isključuje ni to da je MOL na akciju motivirala i želja da »stisne« Ježića, ali smatra da mu to Vlada ne smije dopustiti.


  – Baš me briga za Ježića, neka ga kazne ako je nešto skrivio, ali zbog toga što se MOL želi izvući iz nečega ne može se uništavati 1.200 radnih mjesta u Hrvatskoj, zaključuje Tomac.


  Predsjednik Radničkog vijeća u Diokiju Zdravko Rumenović ističe da očekuje pomoć od Vlade u rješavanju problema kako bi se spasila proizvodnja koja uglavnom ide u izvoz, a s time i radna mjesta u Diokiju. Za to da proizvodnja u Diokiju bude pozitivna potrebna je isporuka dovoljnih količina etana, a Rumenović kaže da bi Ina trebala dopustiti tehničkom osoblju u Diokiju da dokaže kako se te količine još uvijek nalaze u hrvatskim poljima plina.