Organizatori najavljuju spektakularno otvorenje izložbe, na kojem kao posebnu gošću očekuju Sofiju Loren, s kojom upravo pregovaraju o dolasku. Osim uz Pokret nesvrstanih, »Galeb« se vezuje uz Titovu sklonost lagodnom životu, pa je osim političara na brodu rado pružao gostoprimstvo svjetskim zvjezdama, među kojima je bila i talijanska filmska diva. 

Izložba će uključiti i dokumentarne materijale o brodu »Galeb« koji je 1938. u Genovi izgrađen kao brod za prijevoz banana, da bi potom postao pomoćna ratna krstarica. Nakon talijanske kapitulacije prisvojili su ga Nijemci i pretvorili u minopolgača, a po završetku Drugog svjetskog rata ušao je u sastav Jugoslavenske ratne mornarice kao školski brod koji je od 1953. postao i Titova ploveća rezidencija.

Na tri od ukupno pet brodskih paluba bit će prezentirano oko dvjesto radova pojedinaca i umjetničkih grupa iz Kolekcije »Marinko Sudac«, koja sadrži najznačajnija djela avangarde umjetnosti s područja bivše Jugoslavije i srednje Europe – najavljuje autor izložbe Branko Franceschi. Među njima su grupa Zenit, Traveleri, Ivana Tomljenović Meller, Marko Ristić, Ljubomir Micić, Exat 51, Aleksandar Srnec, Gorgona, Grupa OHO, Porodica iz Šempasa, Marijan Molnar, Grupa šestorice umjetnika… 

– Predstavnici vodećih medija Srbije pokazali su veliki interes za izložbu. Jako ih je zanimalo sve što se događa s »Galebom« i vidi se da pomno prate zbivanja ovom području. Rijeka im je zbog svoje otvorenosti naročito zanimljiva, a raspitivali su čak i za teglenicu s paviljonom za Venecijanski bijenale arhitekture – kaže Franceschi, najavljujući predstavljanje projekta i u Ljubljani, Sarajevu te Budimpešti. 

– Želimo pobuditi interes medija, kritike i publike u cijeloj regiji. Venecijanski bijenale likovnih umjetnosti će za profesionalce biti otvoren od 1. do 3. lipnja, pa računamo da će kolege na povratku iz Venecije doći pogledati i ovu izložbu – dodaje Franceschi. 

Prema njegovim riječima, »Područje zastoja« se fokusira na nemogućnost našeg društva da otvoreno prihvati, procijeni i iskoristi kulturnu baštinu nedavne prošlosti, za koju na međunarodnoj sceni postoji realno zanimanje, ali je mi nedovoljno koristimo. Iako »Galeb« kao reprezentativno plovilo snažnog simboličkog naboja ima evidentan potencijal da postane atraktivna muzejska cjelina, takvo opredjeljenje još uvijek izaziva kontradiktorne reakcije javnosti. 

Povijesne umjetničke avangarde dijele sudbinu »Galeba«, jer je regionalna avangarda i dalje nedovoljno istražena, obrađena i neadekvatno pozicionirana na međunarodnoj umjetničkoj sceni, iako je od stručnjaka ocijenjena kao vrhunac umjetničke produkcije ovog područja.