Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 1
Sutra: 28° 28° 1
24. lipnja 2019.
Dr. Zoran Josipović, profesor s NY Sveučilišta, provodi revolucionarna istraživanja

video Tajne mozga: Hrvat u budističkom meditiranju traži lijek protiv Alzheimera

Foto REUTERS
Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 2. svibanj 2011. u 7:20 2011-05-02T07:20:00+02:00

Naš znanstvenik proučava mozgove budističkih svećanika dok meditiraju u nastojanju da shvati kako se njihovi mozgovi reorganiziraju. Istraživanje intrinzične mreže moglo bi pomoći u borbi protiv Alzheimerove bolesti, autizma i depresije

U laboratoriju u kojem se ne čuje buka s njujorških ulica jedan vrijedni neuroznanstvenik proučava tibetanske budističke svećenike, smještajući ih u ogromni aparat za skeniranje mozga kako bi bolje shvatio drevnu praksu meditacije. Možda bi ovo neobično istraživanje moglo ne samo razotkriti tajne vođenja harmoničnog života već i pomoći u borbi protiv najmisterioznijih bolesti današnjeg svijeta. Zoran Josipović, znanstvenik i istraživač te profesor na sveučilištu New York University, tvrdi da proučava mozgove budističkih svećenika dok meditiraju u nastojanju da shvati kako se njihovi mozgovi reorganiziraju tijekom te vježbe. Od 2008. godine, ovaj istraživač promatra mozgove i tijela istaknutih budističkih svećenika pomoću pet tona teške naprave za funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI). 

Cirkulacija krvi

Ovaj skener prati cirkulaciju krvi u glavama svećenika dok meditiraju ležeći unutar naprave, kroz koju se razliježe lagani muzički ritam. Dr. Josipović, koji se također bavi budističkom meditacijom, nada se da će otkriti kako neki ljudi koji prakticiraju meditaciju postižu stanje »jedinstva sa svijetom«, odnosno svijest o povezanosti osobe sa svijetom oko sebe. 

Istraživanje je posebno usmjereno na tzv. default mrežu u mozgu, koja kontrolira misli o samome sebi. 

»Uporna meditacija razvija vještinu pažnje«, napominje dr. Josipović, nadodajući da upravo ta vještina pomaže u postizanju mirnijeg i sretnijeg načina života.

»Istraživanje meditacije, posebno u zadnjih 10 godina pokazalo se vrlo obećavajućim jer ukazuje na sposobnost mozga da se mijenja i optimizira na način koji prije nismo smatrali mogućim«, objašnjava dr. Josipović za BBC. Kada se osoba opušta i ulazi u stanje »jedinstva sa svijetom«, živčane mreže kod iskusnih praktikanata meditacije mijenjaju se dok smanjuju psihološki zid koji ih dijeli od okoline, napominje istraživač. Upravo ta reorganizacija u mozgu može dovesti do onoga što neki meditanti nazivaju dubokom harmonijom između njih i njihove okoline. 

Josipovićevo istraživanje je dio šireg nastojanja da se bolje shvati ono što znanstvenici nazivaju »default mrežom« u mozgu. Prema njegovim riječima, mozak je izgleda organiziran u dvije mreže: postoji ekstrinzična mreža i intrinzična mreža ili tzv. default mreža. Ekstrinzični dio mozga postaje aktivan kada su pojedinci usredotočeni na vanjske zadatke, kao što je primjerice prakticiranje sportskih aktivnosti ili lijevanje kave u šalicu. Intrinzična mreža se pak aktivira kada ljudi razmišljaju o pitanjima koja se odnose na njih same i njihove emocije. 

Dvije mreže

No te su dvije mreže rijetko potpuno aktivne istovremeno. Kao kod poluge ili klackalice: kada se jedna strana diže druga se spušta. Takav neuronski sustav omogućava pojedincima da se lakše koncentriraju na jedan zadatak u bilo koje vrijeme, bez da budu ometeni npr. sanjarenjem. »U osnovi nastojimo pratiti promjene u mrežama u mozgu dok osoba izmjenjuje ta dva načina pažnje«, objašnjava dr. Josipović koji je otkrio da neki budistički svećenici i drugi iskusni meditanti imaju sposobnost da istovremeno održe obje neuronske mreže aktivnima tijekom meditacije - što znači da su pronašli način da podignu obje strane klackalice istovremeno. Dr. Josipović vjeruje da ova sposobnost aktiviranja interne i eksterne mreže u mozgu može navesti svećenike da dožive harmonični osjećaj jedinstva sa svijetom koji ih okružuje. 

Samospoznaja 

Znanstvenici su prethodno vjerovali da je default mreža u mozgu koja se bavi razmišljanjima o sebi aktivna samo kada osoba nema nikakvog posla na koji bi usmjerila pažnju. No istraživači su otkrili tijekom proteklog desetljeća da je ovaj dio mozga vrlo aktivan kada osoba razmišlja o jastvu. Intrinzična mreža je otkrivena 2001. godine kada je dr. Marcus Raichle, neurolog na medicinskom fakultetu sveučilišta Washington University u Missouriju, u SAD-u, počeo snimati mozgove pojedinaca kojima nisu zadani nikakvi zadaci. Ti su ljudi ubrzo osjetili dosadu te je dr. Raichle primijetio izuzetnu aktivnost u drugoj mreži, mreži koju prije nitko nije primjećivao. No znanstveniku nije bilo jasno zašto je došlo do takve aktivnosti. Drugi su znanstvenici odmah sugerirali da su ljudi koje je dr. Raichle promatrao u tim trenucima razmišljali o sebi.

Uskoro su drugi neuroznanstvenici, koji su provodili istraživanje prikazujući filmove kako bi stimulirali mozak, otkrili da uvijek kada se pojavljuje dosadni trenutak u filmu, intrinzična mreža počinje »bljeskati« – signalizirajući da su promatrane osobe počele razmišljati o sebi iz puke dosade. No dr. Raichle tvrdi da je intrinzična mreža važna ne samo za razmišljanje o tome što je pojedinac imao jučer za večeru. »Istraživači su proučavali tu ideju – kako mi znamo da smo to što jesmo. Intrinzična mreža govori nam nešto o tome«, tvrdi dr. Raichle te nadodaje da proučavanje ove mreže u mozgu može pomoći u otkrivanju tajni nekih zdravstvenih poremećaja, kao što su depresija, autizam pa čak i Alzheimerova bolest. »Ako promotrite Alzheimerovu bolest, vidjet ćete da napada upravo intrinzičnu mrežu u mozgu«, objašnjava dr. Raichle te objašnjava da bi proučavanje te intrinzične mreže kakvo provodi dr. Josipović, moglo pomoći u otkrivanju uzroka. 
Istog je mišljenja Cindy Lustig, profesorica psihologije i neuroznanosti na sveučilištu University of Michigan.

»Riječ je o velikoj i slabo proučavanoj mreži u mozgu koja je izgleda uvelike uključena u neurološke poremećaje, uključujući autizam i Alzheimerovu bolest. Stoga je važno shvatiti kakva je interakcija te mreže s ekstrinzičnom mrežom orijentiranom na zadatke. To je na neki način drugi dio slagalice koji je predugo bio zanemaren«, tvrdi Lustig. 

Više u prilogu Novog lista NL Plus, u ponedjeljak, 2. svibnja

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka