On-line studiranje

Oxford i Harvard iz vlastite sobe: Sve je više onih koji do diplome dolaze na – daljinu

Ljerka Bratonja Martinović

Student može sam birati okruženje i vrijeme u koje će slušati predavanja, i sam određivati tempo učenja, ali učenje na daljinu krije i zamke – da bi se uspjelo iznimno je važna samodisciplina, predanost cilju i snažna volja za učenjem, a  važno je i odabrati studij koji će biti priznat na tržištu rada



Studirati na Oxfordu iz vlastite sobe? Zašto ne. Do diplome se danas može i iz vlastitog doma, naravno uz obavezno posjedovanje kompjutora i dobre internetske veze. Da biste studirali ne morate mijenjati grad ili državu, tražiti stan, plaćati smještaj i putne troškove, tražiti studentsku vizu… On-line studiranje danas je uobičajen način obrazovanja u većem dijelu Europe, a u različitim se oblicima takvog obrazovanja dosad okušalo više od pet milijuna studenata diljem svijeta. 



Važna je, kako smo već rekli, i samodisciplina i volja za znanjem. Istraživanja su, naime, pokazala da je uspješnost studenata na on-line studijima manja nego na klasičnim studijima, a veći je i broj onih koji odustanu od studija. Istraživanje provedeno u Kaliforniji od 2011. do 2014. pokazalo je da e-studenti imaju 11 posto manje šanse da će odslušati predavanja i položiti ispite od onih koji nastavu slušaju uživo na fakultetu. On-line studenti češće će dobiti i niže ocjene od klasičnih studenata. Stoga stručnjaci smatraju da e-studiranje ipak nije za svakoga, već ipak za stariji dio populacije, za one koji žele studirati uz rad, ili imaju djecu zbog koje ne mogu polaziti predavanja. 


Studiranje na daljinu dostupno je u državama regije, ali i ugledni europski fakulteti poput Oxforda i Cambridgea, kao i  prestižni američki MIT (Massachusetts Institute of Technology), Harvard ili Berkley, nude mogućnost on-line studiranja za one koji dobro vladaju engleskim jezikom. Takav način studiranja pogodan je za aktivne sportaše, osobe s invaliditetom, majke s malom djecom ili zaposlene koji se žele dodatno obrazovati, ali im okolnosti ne dozvoljavaju klasičan koncept studiranja uz cjelodnevna predavanja. 


Birate vrijeme i okruženje




Pozicija studiranja od kuće nudi višestruke prednosti. Onaj tko se upusti u takav studij može sam birati okruženje i vrijeme u koje će slušati predavanja, i sam određivati tempo učenja. Učenje na daljinu, naravno, krije i određene zamke: da bi se uspjelo iznimno je važna samodisciplina, predanost cilju i snažna volja za učenjem. Važno je i odabrati studij koji će biti priznat na tržištu rada na kojem se namjeravate zaposliti, no ni to, kažu primjeri, nije presudno. Takvog je stava Ela Sikirić (38), majka troje djece, koja je uspješno položila jednogodišnji on-line tečaj na beogradskoj ITAkademiji. Diploma stečena na ovoj ustanovi nije priznata u Hrvatskoj, ali to ovoj grafičkoj dizajnerici, kako kaže, i nije presudno.


–  Važno mi je znanje, a ne certifikat, na taj način možete i od kuće proširiti vidike. Ovako mi se pružila prilika da uz troje djece ne moram hodati na predavanja, da mogu učiti noću ili kad mi to odgovara – priča svoje iskustvo Riječanka Ela. Dodaje odmah da on-line studiranje nikako nije za neozbiljne, niti za studente koji bi se rado »provlačili« kroz studij. Studiranje na daljinu vrlo je, kaže, ozbiljno, a u to se treba upustiti samo onaj tko zaista želi nešto naučiti. Svoj je jednogodišnji studij, koji vidi kao put prema kompletiranju svog stručnog znanja, platila oko 1.000 eura. Zadovoljna je ozbiljnošću i kvalitetom pristupa na koji je naišla.

– Sve se odvija preko servera. Dobijete svu literaturu i videopredavanja, a i ispite polažete preko servera. Sami određujete tempo, onako kako prolazite gradivo. Ispiti su u pismenom obliku, nije ih teško položiti, ali koliko će polaznik stvarno naučiti ovisi o njemu. Dok polažete ispit možete i prepisivati, ali onaj tko uplati ovakvo školovanje trebao bi biti motiviran da nešto nauči, i to kako treba, a ne da prepiše – komentira Ela. Školovanje preko kompjutora iznimno je se dojmilo, i spremna je, kaže, učiniti to ponovno, kao dodatan korak u stručnom usavršavanju, a možda i radi promjene struke. 


Jeftino čak i na Oxfordu


Nije teško izračunati koliko su on-line studiranjem smanjeni troškovi studiranja ako se radi o studiju u drugom gradu, a kamoli drugoj državi. On-line studiji na europskim sveučilištima stoje i po 5.000 eura, no cijena on-line studiranja nije mnogo skuplja od redovite školarine koju plaćaju i drugi studenti.



Ivica Katavić, dekan Visoke škole »Nikola Šubić Zrinski«,  koja je među rijetkima u Hrvatskoj počela upisivati on-line studente, smatra da je učenje na daljinu ne samo poželjna, nego ponekad i jedina zamjena za klasično studiranje, i to za one koji iz bilo kojeg razloga, bilo to osobne, obiteljske ili financijske prirode, nisu u mogućnosti polaziti redovita predavanja na fakultetu. Nakon što su proveli pilot-projekt, u ovaj su semestar specijalističkog stručnog studija ekonomije upisali 46 online studenata. U pilot projektu, kaže Katavić, pokazalo se da je prolaznost online studenata visoka i iznosi  81 posto. Studenti koji žele studirati na daljinu, plaćaju godišnju školarinu za online stručni preddiplomski studije 21.800 kuna, a za specijalistički diplomski stručni studij 28.500 kuna.– Obzirom na ubrzane globalne trendove mobilnosti i razvoj napredne tehnologije, potreba za visokoobrazovnom radnom snagom prelazi kapacitete konvencionalnog obrazovanja pa smo zato pribjegli novim oblicima podučavanja. Online učenje na daljinu daje mogućnost studentu izbor »kada« i »gdje« učiti, primarno je namijenjeno polaznicima koji imaju posao i obitelj, a žele dodatno obrazovanje, visoko  ili cjeloživotno, kaže Katavić. Rezultati anketiranja online studenata, kaže,  pokazali su da takvo  učenje  omogućava bolju komunikaciju između studenta i nastavnika, štedi vrijeme jer ne treba putovati na predavanja, a omogućava i razvoj istraživačkog potencijala i kritičkog razmišljanja kroz projektne zadatke. Nedostaci su, dodaje, povezani s nedostatkom interakcije među studentima, osjećajem izoliranosti, mogućim akademskim nepoštenjem i nedostatkom traženih vještina nastavnika i studenata.


Studij arheologije, književnosti, povijesti ili filozofije na Oxfordu, primjerice, stoji 1.055 funti ili 11.000 kuna po godini studija, što znači da on-line student za četverogodišnji studij mora izdvojiti oko 44.000 kuna. Na Oxfordu definitivno nema provlačenja, jer se od polaznika traži da po završetku studija raspolažu širokim znanjem i razumijevanjem područja koje studiraju, od njih se traži kritičko razmišljanje, uspoređivanje različitih metoda i koncepata, planiranje, istraživanje i pisanje seminarskih radova, analiziranje i rješavanje problema, i to sve uživo, na video-linku s profesorom u Oxfordu. Po završetku takvog studija izdaje se Certifikat visokog obrazovanja Sveučilišta u Oxfordu, papir koji će malo koji poslodavac dovesti u pitanje. 


Ne morate u Rim


E-studiranje u čitavom nizu područja nudi i rimsko sveučilište Uninettuno, ustanova specijalizirana za e-obrazovanje. Jednogodišnja školarina kod njih iznosi 2.000 do 2.200 eura, diplomski se plaća još 250 eura, a 300 eura cijena je odustajanja od već upisanog studija. U ovoj ustanovi, studentima je također dostupno sve, od literature i video-predavanja do on-line ispita. Kolike je razmjere danas dostiglo e-studiranje, najbolje govori podatak da je u Europsko udruženje sveučilišta sa studijima na daljinu (EADTU) učlanjeno više od 300 sveučilišta i oko tri milijuna studenata. U posljednjem desetljeću u ovom području obrazovanja dogodio se dramatičan napredak. Lani je tako samo u Europi čak 5,2 milijuna studenata polazilo barem jedan on-line oblika stručnog obrazovanja, broj sveučilišnih uprava koje smatraju da je ovaj oblik edukacije ključan za njihov razvoj popeo se na 70 posto, ali se u kuloarima fakultetskih hodnika i dalje postavlja pitanje je li studiranje na daljinu dobar put za stjecanje diplome. Kako bilo, svatko tko se odlučuje na e-studiranje, morao bi se najprije dobro informirati o ugledu ustanove, kvaliteti studija, priznavanju konkretne e-diplome i mogućnostima zapošljavanja.


Hrvatska u povojima


I Hrvatska ima svoj kutak e-obrazovanja, ali je prema ostalim europskim zemljama, moglo bi se reći, još u povojima. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, dalo je dosad odobrenje za šest studijskih programa koji se djelomično ili u potpunosti mogu odvijati na daljinu. To su preddiplomski i specijalistički stručni studij kineziologije u Splitu, stručni studiji ekonomije poduzetništva i managementa malih i srednjih poduzeća pri Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje »Nikola Šubić Zrinski«, studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, te studij Judaistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Svi su programi redom dobili odobrenje tek ovog proljeća, pa se ne mogu pohvaliti iskustvom u radu sa studentima.


– Kako je pojava studija na daljinu relativno nova, još uvijek nemamo dostatne pokazatelje da bismo donijeli sud o tome je li ovo područje dovoljno dobro uređeno. Na temelju postupaka reakreditacije koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, imat ćemo bolji uvid u kvalitetu i osiguravanje kvalitete ovakvih studijskih programa, kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), gdje na on-line studiranje gledaju pozitivno, ali s popriličnim oprezom. Prosvjetna vlast nije sklona masovnom prelasku studenata na studiranje na daljinu, proizlazi iz njihovog odgovora na pitanje treba li jačati sustav studiranja na daljinu u Hrvatskoj.


– Među mjerama u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije  navodi se da je potrebno uvesti  sustav poticanja inovativnih pristupa izvođenju studijskih programa i primjenu najsuvremenijih nastavnih pomagala, uključujući informacijsko-komunikacijske tehnologije. U tom smislu treba poticati uvođenje e-učenja kao dopunskog oblika nastave, što je mješoviti ili hibridni pristup – kažu u MZOS-u. Predlaže se i sustav nastavnih projekata za koje bi se jednom godišnje otvarao poziv i kojima bi se sufinancirali novi, kreativni i učinkovitiji pristupi izvođenju nastave na visokim učilištima. Pritom će i nastavnici morati imati odgovarajuće nastavničke kompetencije za izvođenje nastavnih sadržaja, neovisno o vrsti studija.Tek su rijetke visokoškolske ustanove, međutim, krenule za nezaustavljivim svjetskim trendom i shvatile kakve im sve  mogućnosti nudi uvođenje on-line studiranja.