Redovito na internetu

Spadate li među ‘netizene’? Umreženi životni stil uveo novi pojam u rječnike

Vladimir Mrvoš

Netizeni prosječno posjeduju barem tri povezana uređaja uz pristup internetu barem 1 sat dnevno, a koriste oko 7 digitalnih usluga svaki dan. Takozvani nepovezani korisnici prosječno posjeduju jedan uređaj kojim pristupaju internetu najviše jednom tjedno



Premda se čini da frekventnim i ekstenzivnim korištenjem internetskih usluga netizeni stvaraju svoju ekskluzivnu potkulturu, nova studija Ericsson ConsumerLaba pod nazivom »Umreženi život« pokazuje da su netizeni zapravo predvodnici umreženog životnog stila koji je prigrlilo čak 82 posto korisnika.


Ova studija istražuje različite percepcije umreženog životnog stila među korisnicima na suprotnim stranama spektra. Netizeni prosječno posjeduju barem tri povezana uređaja uz pristup internetu barem 1 sat dnevno, a koriste oko 7 digitalnih usluga svaki dan. Takozvani nepovezani korisnici prosječno posjeduju jedan uređaj kojim pristupaju internetu najviše jednom tjedno.


Cijeli je niz razina korištenja interneta i digitalnih usluga u umreženom životnom stilu, no njegovi su jasni predvodnici netizeni kojih je 17 posto globalno, dok je daljnjih 65 posto korisnika usvojilo neke aspekte umreženog životnog stila. Preostalih 18 posto se smatra nepovezanim jer nikada ili vrlo rijetko koriste internet.


Kolektivna informiranost




Ključni aspekti umreženog životnog stila su potreba za mobilnošću te želja za digitalnim aktivnostima u pokretu. Tako primjerice, 51 posto netizena te samo 3 posto nepovezanih korisnika trenutačno koristi usluge koje im omogućuju zaustavljanje filma ili TV programa na jednom uređaju, a nastavak gledanja na drugom. U cijelom spektru korisnika vidljiva je svijest da društvene mreže pridonose kolektivnoj informiranosti od koje svi imaju koristi. Čak i među nepovezanim korisnicima 38 posto njih smatra da je jednostavnije pronaći proizvode i usluge na internetu, nego putem prijatelja i obitelji, a 35 posto da je proizvode lakše pronaći putem društvenih mreža. Najveći postotak netizena je u Čileu (32 posto), Južnoj Koreji (29 posto) i Brazilu (28 posto).



Čak 80% ispitanica je odgovorilo da im je internet primarni medij putem kojeg se informiraju o proizvodima koje kupuju, a internet portali s 88% prednjače kao glavni medij putem kojeg ispitanice dobivaju informacije o novim proizvodima na tržištu. Slijede društvene mreže s 49% te TV oglasi s 41%. Gotovo 73% ispitanica se često ili ponekad u trgovini služi mobilnim uređajem kako bi na internetu pronašle informacije o nekom proizvodu. To se u velikoj mjeri odnosi na traženje recenzija proizvoda koje imaju veliku ulogu kod kupovine. Čak 99% žena čita recenzije drugih korisnika, a kod svake druge žene recenzije utječu na odluku o kupovini. Pri tome 74% žena najvjerodostojnijima smatra recenzije drugih korisnika, 15% blogera, a 12% novinara/stručnjaka internetskih portala. Ispitanice se prije kupovine informiraju na internetu i čitaju on-line recenzije prvenstveno za kozmetičke proizvode (83%), zatim za potrošačku elektroniku (69%), kućanske aparate (66%), lijekove i dodatke prehrani (47%) itd.



Zanimljivo je da Brazil i druge zemlje s velikim brojem netizena, uključujući Kinu i Kolumbiju, također imaju i veliki broj nepovezanih korisnika. Manji udio netizena u industrijaliziranim zemljama poput Njemačke i SAD uravnotežen je većim brojem korisnika koji redovito koriste Internet.


Netizen šopinholičari u Hrvatskoj


Internet se osim za društvene mreže sve više koristi i za on line kupnju u Hrvatskoj pa nisu iznenađujuće velike gužve pred šalerima pošta gdje se isporučuju paketi sa svih strana svijeta. Čak 93% stanovništva u Hrvatskoj posjeduje barem jednu karticu. To pokazuju rezultati najnovijeg MasterIndex istraživanja koje je predstavila Sanja Žigić iz MasterCarda. Internetska kupovina u domaćim i stranim online trgovinama postaje sve popularnija, a najviše se kupuje odjeća, obuća i modne sitnice (63% ispitanika). Većina ispitanika koristi kartice za internetsku kupovinu povremeno (82%), dok 30% njih kupuje putem interneta jednom do dvaput mjesečno. Najčešće spominjani razlozi za internetsku kupovinu su povoljne cijene, posebne pogodnosti i sniženja (75%), non-stop dostupnost trgovina (63%), ušteda vremena potrebnog za kupovinu (59%), ekskluzivne internetske pogodnosti kupovine (56%), veći izbor proizvoda (54%) te dostava na kućnu adresu (50%). MasterIndex rezultati ukazuju da su kartice postale uobičajeno sredstvo plaćanja među hrvatskim građanima, te 32% građana na POS terminalima koristi kartice 3 do 5 puta tjedno, 26% ispitanika ih koristi svakodnevno, dok je 25% ispitanika izjavilo kako kartice koriste jednom do dvaput tjedno.


Inovativna e-plaćanja


Žigić je naglasila da su inovativne beskontaktne kartice sigurne budući da se baziraju na čip tehnologiji kao najnovijem obliku zaštite, a upravo ta tehnologija osigurava da se kreira jedinstven kod prilikom svake transakcije čime su rizici prijevara svedeni na najmanju moguću razinu. Ispitanici najčešće koriste mobilne telefone za SMS plaćanja (76%), provjeru stanja računa i troškova na karticama (56%), te m-banking usluge (30%). Sljedeći stupanj u razvoju plaćanja, nakon online i mobilne kupovine, predstavljaju digitalna rješenja koja pojednostavljuju plaćanje i čine ga mogućim sa svih povezanih uređaja, bilo u fizičkim prodavaonicama, iz aplikacija ili na internetu. Jedno takvo rješenje je usluga MasterPass, a broj MasterPass transakcija u Europi se u zadnjih šest mjeseci, iz mjeseca u mjesec, u prosjeku povećavao za 40%. MasterPass uklanja potrebu za unošenjem detaljnih informacija o plaćanju i dostavi prilikom finaliziranja internetske kupovine, a svi su podaci o karticama, programima vjernosti te adresama za dostavu sigurno skladišteni i dostupni samo jednim klikom ili dodirom.


Navike netizenki u Hrvatskoj


Na koji način se najčešće informirate o proizvodima koje kupujete? Utječu li on-line recenzije proizvoda na vašu oduku kod kupovine? Koliko često kupujete proizvode putem interneta? Ovo su neka od pitanja koja su postavljena u okviru online istraživanje portala Žena.hr provedenom u sklopu projekta Proizvod godine. Online istraživanju su se odazvale 843 ispitanice, a njihovi odgovori daju uvid u kupovne navike većinom ženske populacije. Istraživanje je pokazalo nastavak trenda sve veće važnosti interneta kao medija u kupovini, i kroz rast kupovine preko interneta, ali i sve više kao glavnog medija za informiranje o proizvodima prije kupovine. Gotovo 50% žena barem jednom mjesečno kupuje on-line, 44% jednom u nekoliko mjeseci, a samo 8% ispitanica nije nikada kupovalo on-line.