Iako ne postoje službene statistike, niti je takvo što uopće moguće utvrditi, upućeni smatraju kako je u ovom trenutku u Hrvatskoj između 500 i 1.000 osoba koje aktivno sudjeluju u tržištu bitcoina, najpoznatije svjetske kriptovalute. 

Hrvatska je i među državama koje imaju čak i svoj bitcoin bankomat, kojih je tek nešto više od 300 u svijetu. Postavljen je u Zagrebu u Tkalčićevoj ulici, a prema dostupnim podacima, posluje sasvim dobro. I dok je do prije godinu dana praksa bila da bitcoinima najviše trže IT stručnjaci i zanesenjaci, u posljednje se vrijeme zamjećuje trend da u posao s ovom elektronskom valutom ulaze i klasični ulagači, koje očigledno pogoni praksa skoka cijene bitcoina u kriznim vremenima. Podsjetimo, u toku ove posljednje svjetske krize, pojedinačni bitcoin u jednom je trenutku bio dosegnuo čak i cijenu unce zlata, u četveroznamenkastim dolaskim iznosima. Danas se to ipak izniveliralo, pa se ovih dana na on-line burzama kretao između 370 i 390 dolara. Početkom ovog mjeseca bio je na preko 400 dolara, a u listopadu se kretao između 250 i 300 dolara uglavnom. Ove ipak poveće varijacije pokazuju da bitcoinom trguju uglavnom ulagači skloniji rizičnim ulaganjima, posljedično i većoj zaradi ukoliko pogode pravo vrijeme.

Ilegalni poslovi

Ova kriptovaluta još uvijek nosi stigmu zbog činjenice da se nerijetko koristi i kao platežno sredstvo u ilegalnim poslovima. Silk Road, danas zatvorena ilegalna računalna burza, postavila je još 2011. godine standard: ukoliko se želi poslovati na sivo-crnom tržištu interneta, bitcoini su glavno sredstvo razmjene. Dapače, Silk Road je postavio standard koji i danas svaka ilegalna on-line burza mora poštovati ako iole drži do sebe: upotreba sustava Tor za očuvanje anonimnosti te plaćanje bitcoinom. Što je ponovno još jedan način očuvanja anonimnosti. A on-line burze najčešće ne služe da bi se izmjenjivali gobleni, već se nude nerijetko i potpuno ilegalne usluge, poput hakiranja brojeva kreditnih kartica. Postoje i legende o tome da je bitcoinima na nekim »crnim« računalnim burzama moguće naručiti čak i ubojstvo, no za sada je to tek u domeni urbane legende. 

Split prednjači

Bitcoini su korišteni i u Hrvatskoj kao sredstvo kriminalnog plaćanja: jedno vrijeme je postojala organizirana skupina koja je hakirala računala i potom tražila novce, pod prijetnjom brisanja svih podataka. Kao sredstvo plaćanja tada su izrijekom tražili bitcoine, najčešće u protuvrijednosti od tri do pet tisuća kuna.

Ipak, danas se sve više bitcoini u Hrvatskoj kriste u klasične svrhe – kupnju dobara i usluga. Prema podacima dostupnima od tvrtke BSpend, koja najviše radi s bitcoinima u Hrvatskoj, već sada ima 20-ak mjesta u Lijepoj Našoj gdje se može plaćati bitcoinima. Zanimljivo, Zagreb nije grad s najviše takvih mjesta, ima ih četiri, dok je u Splitu pet. Split je zanimljiv i zbog još jedne stvari: dok u većini slučajeva mogućnost plaćanja bitcoinima omogućuju tvrtke iz domene turizma i IT-a, u Splitu je ovom kritpovalutom moguće platiti proizvode i u jednoj – stolariji.