Reuters
Oko 6,5 milijuna smrti godišnje pripisuje se lošoj kvaliteti zraka u otvorenim i zatvorenim prostorima, što ju čini četvrtom najvećom prijetnjom ljudskom zdravlju na svijetu, iza visokog krvnog tlaka, prehrambenih rizika i pušenja
Broj prijevremenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka nastavit će rasti do 2040. ako se ne učine promjene u načinu na koji svijet koristi i stvara energiju, izvijestila je u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Oko 6,5 milijuna smrti godišnje pripisuje se lošoj kvaliteti zraka u otvorenim i zatvorenim prostorima, što ju čini četvrtom najvećom prijetnjom ljudskom zdravlju na svijetu, iza visokog krvnog tlaka, prehrambenih rizika i pušenja.
Štetni onečišćavači poput čestica u zraku, koje mogu sadržati kiseline, metale, tlo i prašinu, kao što su sumporov dioksid i dušikov oksid, odgovorni su za najčešće posljedice onečišćenja zraka.
»Bez promjene načina na koji svijet stvara i koristi energiju, pogubna brojka stradalih od zagađenja zraka i dalje će rasti«, smatra IEA.
Štetne emisije stakleničkih plinova i dalje će padati u industrijaliziranim zemljama, a postoje naznake da će se to događati i u Kini, no one će rasti u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Africi gdje sve veća potražnja za energijom guši pokušaje poboljšanja kvalitete zraka.
No nove energetske i politike za poboljšanje kvalitete zraka mogu biti učinkovite, poput uvođenja pristupa čišćim štednjacima i gorivima koji mogu zamijeniti neefikasne štednjake na biomasu, strožih provođenja standarda emisija u prometu, kontrole emisija i promjene goriva u energetskom sektoru, te veće energetske učinkovitosti u industriji.