U Ženevi dogovor kako do mira u Ukrajini

Sve ilegalne oružane skupine moraju se razoružati, sve ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene, sve ulice, trgovi i druga javna mjesta u ukrajinskim gradovima moraju biti oslobođeni, stoji u dokumentu

ZAGREB  Četverostrani pregovori o ukrajinskoj krizi u Ženevi urodili su, pomalo neočekivanim, konkretnim dogovorom koji bi trebao doprinijeti smirivanju stanja. U pregovorima u kojima su sudjelovali ministri vanjskih poslova Ukrajine, Rusije, SAD-a, i EU prihvaćena je izjava kojom se poziva na nacionalni dijalog u Ukrajini koji, kako je kazao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, mora biti inkluzivan, transparentan i vjerodostojan. Ruski je ministar posebno naglasio da mjere za razoružanje ilagalno naoružanih grupa i oslobađanje zauzetih zgrada moraju biti provedene u svim ukrajinskim regijama.Naglasio je i da odluke koje se tiču Ukrajine moraju biti prihvatljive svim Ukrajincima jer je to jamstvo stabilnosti Ukrajine glede lingvističkih posebnosti različitih dijelova zemlje.

»Sve ilegalne oružane skupine moraju se razoružati, sve ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene, sve ulice, trgovi i druga javna mjesta u ukrajinskim gradovima moraju biti oslobođeni«, stoji u dokumentu. Usvojeni dokument predviđa amnestiju za one koji će poštivati odredbe dogovora, osim odgovornih za teška zlodjela.

Posebna misija OESS-a je pozvana i ohrabrena da preuzme vodeću ulogu, u skladu sa svojim mandatom, u pomoći Ukrajini i vlastima u Kijevu u provedbi mjera koje bi trebale smanjiti napetost u Ukrajini. Pregovori su inicijalno trebali potrajati do 15 sati, ali su se delegacije dogovorile da će nastaviti raditi i nakon ručka kako bi pokušale usuglasiti zajedničku izjavu.

U pregovorima su sudjelovali, osim Lavrova, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja, američki državni tajnik John Kerry i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Uoči pregovora nije bilo mnogo optimizma. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je da ne gaji velike nade jer je siguran da je cilj Rusije nastavak destabilizacije Ukrajine. Nekoliko sati prije početka pregovora američki predsjednik Barack Obama izjavio je da Rusija može očekivati nove sankcije pojača li potporu separatistima na istoku Ukrajine.

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u četvrtak telefonom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o stanju u Ukrajini, priopćili su uredi obaju čelnika.Obama i Merkel su se suglasili u razgovoru da Rusija treba iskoristiti svoj utjecaj na naoružane skupine u istočnoj Ukrajini kako bi smirila stanje, rekla je glasnogovornica njemačke vlade.»Oboje su zabrinuti trenutnim razvojem događaja u istočnoj Ukrajini pa su pozvali Rusiju da pridonese smirivanju«, rekla je glasnogovornica Christiane Wirtz u emailu. »Rekli su kako posebice Rusija treba iskoristiti svoj utjecaj na naoružane skupine u istočnoj Ukrajini kako bi se stanje smirilo«, rekla je Wirtz.Obama i Merkel su razgovarali oko 16,00 sati, prije nego su Sjedinjene Države, Rusija, Ukrajina i Europska unija s razgovora o ukrajinskoj krizi u Ženevi izdali priopćenje u kojem su pozvali na prekid nasilja u Ukrajini. 

– Dosljedno sam govorio da će Rusija svaki put kad poduzme ovakve korake s ciljem da destabilizira Ukrajinu i povrijedi njezinu suverenost, snositi posljedice, rekao je Obama u razgovoru za televiziju CBS. Američki predsjednik otvoreno je za krizu optužio Mosvku, kazao je i kako vjeruje da Rusija nije zainteresirana za vojni sukob sa SAD-om koji je vojno nadmoćniji.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton, koja je predstavljala EU na čeverostranim razgovorima u Ženevi o ukrajinskoj krizi, naglasila je da OESS treba odigrati vodeću ulogu u primjeni sporazuma čiji tekst predviđa da su Sjedinjene Države, EU i Rusija spremni poslati promatrače. Usvojeni dokument predviđa amnestiju za one koji će poštivati odredbe dogovora, osim odgovornih za teška zlodjela.

»Rusija ne želi poslati postrojbe u Ukrajinu«, zajamčio je Lavrov novinarima. »Ne želimo poslati postrojbe u Ukrajini. To bi bilo u suprotnosti s našim temeljnim interesima«, rekao je šef ruske diplomacije.

Američki državni tajnik John Kerry je, izrazivši zadovoljstvo zaključivanjem sporazuma, upozorio Moskvu i istaknuo da ukoliko ne vide napredak, neće imati drugog izbora osim određivanja dodatnih sankcija. Na pitanje o stajalištu Washingtona o Krimu, Kerry je rekao da Sjedinjene Države nisu odustale, ali nisu došle u Ženevu govoriti o Krimu.

Ashton je zajamčila da će Europska unija nastaviti podržavati Ukrajinu gospodarski, financijski i politički.

Američki predsjednik Barack Obama je rekao u četvrtak da nije siguran da će sporazum o Ukrajini zaključen u Ženevi omogućiti smirenje na terenu i upozorio da će druge američke i europske sankcije Moskvi biti donešene u slučaju potrebe. »Mislim da na ovom stupnju ne možemo biti ni u što sigurni. Postoji mogućnost da diplomacija dovede do smirenja stanja«, rekao je Obama.

»Treba proći nekoliko dana da bi vidjeli hoće li se izjave konkretizirati. S Europljanima smo pripremili dodatne mjere koje možemo odrediti Rusima ako se stanje stvarno ne popravi«, naglasio je.

»Nadam se da će sporazum biti primijenjen sljedećih dana, ali se s tim ne može računati na temelju onoga što je bilo ranije«, izjavio je američki predsjednik.