Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 18° 24° 2
20. travnja 2018.
Sukob u NATO-u

TEŠKI SPOR DONEDAVNIH SAVEZNIKA Erdoganova Turska bježi od Trumpove Amerike

Turska oružana sila sve je prisutnija na Bliskom istoku / Foto REUTERS
Turska oružana sila sve je prisutnija na Bliskom istoku / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 16. listopad 2017. u 20:01 2017-10-16T20:01:16+02:00

Najnovija diplomatska kriza počela je kad su prošlog tjedna uhićena dva zaposlenika američkog konzulata u Turskoj, pod optužbom za špijunažu i povezanost s klerikom Gulenom

Najjača vojna sila svijeta, Sjedinjene američke države, i druga vojna sila NATO-saveza, kojeg SAD predvodi nalaze se sad već na višegodišnjoj silaznoj putanji međusobnih odnosa.

Problemi dvoje vjernih saveznika nekako su počeli otprilike u isto vrijeme kad i približavanje Turske i Rusije, a trenutna kulminacija je diplomatska kriza nastala nakon uhićenja zaposlenika američkog konzulata nakon čega je Washington, na burno negodovanje turskog predsjednika Tayyipa Erdogana obustavio izdavanje američkih viza turskim državljanima.

Najnoviju krizu pokušat će ovog tjedna primiriti izaslanstvo State Departmenta koje će, pod vodstvom Jonathan Coena, zamjenika američkog državnog tajnika (ministra vanjskih poslova), otputovati u Tursku na sastanak s predstavnicima službene Ankare. Sastanak je dogovoren nakon što su se u prošlu srijedu čuli američki državnih tajnik Rex Tillerson i njegov turski kolega, ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Diplomatska kriza počela je kad su prošlog tjedna uhićena dva zaposlenika američkog konzulata u Turskoj, pod optužbom za špijunažu i povezanost s muslimanskim klerikom Fethullahom Gulenom, starim političkim protivnikom Erdogana. Gulena Erdogan krivi za organiziranje neuspjelog prošlogodišnjeg puča u kojem je poginulo više od 300 ljudi.

Puč i emigracija

Nakon puča, uhićeno je ili otpušteno s posla preko sto tisuća navodnih suradnika pučista pod optužbom za bilskost Gulenovom pokretu, a Erdoganov režim je »pročistio« kadrovske liste u vojsci, pravosuđu, obrazovanju, medijima...

Tayyip Erdogan zapravo je turski pandan Donalda Trumpa – Turska prije svega / Foto REUTERS

Nakon prošlotjednog uhićenja dvojice zaposlenika američkog konzulata, to tijelo je prestalo izdavati američke vize turskim građanima, na što je Erdogan solidno izgubio živce, optuživši američkog veleposlanika Johna Bassa za izazivanje krize u odnosima dviju zemalja. »Nešto se kuha u američkom konzulatu u Istanbulu... Kako su se ovi agenti ubacili u američki konzulat?«, izjavio je, po agencijskim izvještajima, Erdogan. Washington je, međutim, odmah stao iza odluka svog veleposlanika, kazavši kako su svi njegovi postupci bili koordinirani sa State Departmentom, Bijelom kućom i Vijećem za nacionalnu sigurnost.

Turska u Siriji, Kurdi u Raqqi

Sirijske demokratske snage (SDF), savez kurdskih i arapskih milicija, krenule su jučer u završni napad na Raqqu nakon što je konvoj s borcima Islamske države (IS) napustio ovaj grad na sjeveroistoku Sirije u kojem je ostala tek šačica najgorljivijih džihadista.

– Bitka se nastavlja sve dok cijeli grad ne bude očišćen i pod kontrolom, priopćio je SDF u kojem udarnu snagu čine postrojbe lijevog kurdskog krila.

SDF je ranije potvrdio da je skupina džihadista napustila grad u konvoju te da su sa sobom poveli i civile. No, stižu oprečna izvješća o tome da li su među evakuiranima i sirijski i strani borci. Pad Raqqe u ruke SDF-a se nakon četveromjesečne ofenzive čini neizbježan. »Još uvijek očekujemo žestoke okršaje«, kazao je pukovnik Ryan Dillon, glasnogovornik međunarodne koalicije predvođene SAD-om koja podržava SDF u borbi protiv IS-a. Raqqa je bio prvi veliki sirijski grad koji je pao u ruke IS-a koji je poharao Siriju i Irak 2014. i proglasio »kalifat«. No kurdski uspjesi u Raqqi donijet će Erdoganu malo zadovoljstva. Stoga ne čudi da je dan ranije poslao turske trupe u Siriju pod izlikom sprečavanja sukoba među pobunjeničkim frakcijama, što je službeni Damask ocijenio kao akt agresije na suverenu zemlju.

Nesreća za odnose dvije donedavne bliske saveznice je ta da službenoj Ankari omrznuti Fetullah Gulen, čiju organizaciju Turska doživljava terorističkom, živi i djeluje u – SAD-u. Zahtjeve Erdogana za izručenjem Gullena SAD ne želi ispuniti dok ne vidi dokaze na osnovu kojih bi ga trebalo izručiti, a za to vrijeme klerik priča kako je neuspjeli puč Erdogan zapravo sam organizirao kao opravdanje za daljnje učvršćivanje svoje autoritarne vlasti.

Osim Gullena, drugi ključni problem između Washingtona i Ankare nalazi se na južnoj granici Turske; Sirija.

Strah od Kurdistana

Iako su Turska i SAD formalno saveznici u borbi protiv ISIS-a, problem je u tome što SAD podupire pobunjeničku frakciju sastavljenu uglavnom od sirijskih Kurda. Kako 15-20 posto stanovništva Turske čine Kurdi i uglavnom su smješteni na jugoistoku zemlje, jasno je da se Ankara boji potencijalnog stvaranja Kurdske države koja bi narušila njen teritorijalni integritet. Turska u Siriji stoga u borbi protiv islamista podupire umjerene sirijske pobunjenike, Vojsku slobodne Sirije, no približavanjem Rusiji i Vladimiru Putinu, čini se da je i Erdogan sve bliži sirijskom predsjedniku Bašaru al-Assadu. Da stvar bude još malo kompliciranija, krajem rujna je u iračkom Kurdistanu održan referendum o neovisnosti te pokrajine (preko 93 posto glasova »za«), koji je Turska nazvala »ozbiljnom pogreškom«. Ni SAD ne priznaje rezultate referenduma i nastavlja se zalagati za jedinstveni Irak, ali su u ocjenama ipak bili znatno blaži od Erdogana koji je referendum nazvao »izdajom« i najavio ekonomske i vojne mjere protiv iračkih Kurda.

Recentna diplomatska kriza stoga je tek maleni odvojak složenog geopolitičkog čvora u odnosima SAD-a i Turske, čije će daljnje potonuće narednog tjedna pokušati spriječiti izaslanstva dviju zemalja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka