Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 1
Sutra: 2° 2° 1
19. studenoga 2018.
Europska unija

Smanjuje se jaz u bogatstvu europskog istoka i zapada, ali raste između sjevera i juga

Ilustracija / Snimio Vedran KARUZA
Ilustracija / Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 28. travanj 2018. u 15:34 2018-04-28T15:34:39+02:00

Po podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po stanovniku se u Njemačkoj od 2010. do 2016. povećao 19 posto, 14 posto u Nizozemskoj i Francuskoj i 13 posto u Belgiji i Austriji. U južnim zemljama, koje su 2010. već imale niži BDP po stanovniku, taj je rast mnogo sporiji te dodatno produbljuje razlike. Velike razlike također donose potporu euroskeptičnim i populističkim strankama koje bi mogle zaprijetiti EU-u

SOFIJA Članice Europske unije iz središnje i istočne Europe po bogatstvu sustižu zapadnu Europu ali raste razlika između sjevera i juga, pokazala je studija pripremljena za ministre financija Europske unije.

EU želi da se 27 zemalja koje će ostati u Uniji nakon odlaska Ujedinjenog Kraljevstva gospodarski ujednači jer vjeruje da velike razlike otežavaju utvrđivanje politika i mogu biti izvor budućih kriza.

Velike razlike također donose potporu euroskeptičnim i populističkim strankama koje bi mogle zaprijetiti EU-u.

BDP 11 članica, većinom iz središnje i istočne Europe, koje su se pridružile bloku od 2004. raste brže po prosječnoj stopi od šest posto.

To je rezultiralo kumulativnim povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 posto od 1999. do 2016., pokazala je studija.

To je u kontrastu s prosječnih dva posto na bogatijem zapadu koji je BDP po stanovniku u istom razdoblju povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji.

Financijska kriza koja je počela 2010. je, međutim, produbila razlike u eurozoni između bogatijeg i stabilnijeg sjevera i siromašnijeg juga.

Po podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po stanovniku se u Njemačkoj od 2010. do 2016. povećao 19 posto, 14 posto u Nizozemskoj i Francuskoj i 13 posto u Belgiji i Austriji.

U južnim zemljama, koje su 2010. već imale niži BDP po stanovniku, taj je rast mnogo sporiji te dodatno produbljuje razlike. U Italiji je rast bio samo šest posto, u Portugalu 10 posto, a Grčka je pala za sedam posto.

»Ovaj obrazac, koji pokazuje ujednačavanje istoka i zapada, ali razilaženje sjevera i juga u eurozoni, može se primijetiti po nizu pokazatelja, poput realnih plaća, ulaganjima i potrošnji«, kaže se u analizi koju je pripremio Centar za europske političke studije (CEPS).

Ni približavanje istoka i zapada ni razilaženje sjevera i juga nije povezano s eurozonom, kaže studija i predviđa da će se približavanje istoka i zapada nastaviti idućih godina, a u nekim slučajevima ponovno početi i ono između sjevera i juga.

Studija nije mogla predvidjeti hoće li proces približivanje istoka i zapada jednom dovesti i do ujednačenja bogatstva.

»Često se tvrdi da će daljnje približavanje tražiti promjenu modela rasta (za zemlje središnje i istočne Europe)«, kaže studija.

»Taj rast i sustizanje (rasta) može se oslanjati na strani kapital i 'know-how' kroz golema izravna strana ulaganja, no nakon određene razine za održavanje rasta potrebno je više domaćih inovacija«, kaže studija i napominje da bi preusmjeravanje prema domaćim inovacijama moglo biti »ključan izazov za nove članice«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka