Slovenska vlada odlučila je na jučerašnjoj dopisnoj sjednici da će Slovenija na sastanku posebnog regionalnog tijela koje u Bruxellesu odlučuje o popisu prioritetnih europskih energetskih projekata glasati protiv tog popisa, ukoliko na njemu ostane projekt LNG terminala u Žavljama, na samoj talijansko-slovenskoj granici. 

   Kopneni plinski terminal neočekivano je uskrsnuo na popisu od 130 europskih prioritetnih energetskih projekata za razdoblje od 2014. do 2020. godine, za čije će financiranje Europska komisija odvojiti pet milijardi eura, nakon što je iz Italije u svibnju stigla također neočekivana vijest da Italija zamrzava projekte izgradnje dvaju plinskih terminala u Trstu, jednog na kopnu i jednog na moru, pozivajući Hrvatsku i Sloveniju na trilateralne razgovore o usklađivanju energetskih planova za sjeverni Jadran. 

   Projektu plinskih terminala otpočetka se snažno protivila slovenska javnost, posebice u pograničnom području, no onda je nezadovoljstvo projektom poraslo i na talijanskoj strani. Projekt kopnenog plinskog terminala predviđa izgradnju novog industrijskog kompleksa nadomak brojnih postojećih industrijskih postrojenja, poput kemijske industrije Lindt, termocentrale, željezare, gradske spalionice, naftovoda i plinovoda, zbog čega bi posljedice eventualnog incidenta, na što upozoravaju stručnjaci s obje strane granice, mogle biti katastrofalne. 

  Prijetnja okolišu

Problem plinskih terminala već nekoliko godina narušava dobrosusjedske odnose Italije i Slovenije, koja se snažno protivi izgradnji LNG terminala u neposrednoj blizini svoje granice. Taj projekt Slovenija smatra prijetnjom vlastitom okolišu i turizmu, koji je glavna gospodarska grana u slovenskom priobalju, zbog čega je Rimu prijetila i tužbom europskom sudu. 

   No nakon svibanjskog »zamrzavanja« projekata, Italija je plinski terminal u Žavljama uvrstila na popis prioritetnih energetskih projekata, iako su talijanske vlasti u svibnju i same priznale da LNG terminal u Trstu nije usklađen s planovima razvoja tršćanske luke, niti je taj projekt dobio suglasnost Slovenije i Hrvatske. 

   Slovenske vlasti bile su zatečene uskrsnućem LNG terminala na europskom popisu, o čemu svjedoče i nagle promjene stajališta u Ljubljani o tome kako će se slovenska diplomacija izjasniti u Bruxellesu. Naime, najprije je bilo planirano da će se Slovenija uzdržati o glasanja o listi, kojoj će priložiti i zasebnu izjavu o slovenskom protivljenju terminalu u Žavljama, no onda su u Ljubljani shvatili da to neće biti dovoljno. Odlučili su glasati protiv popisa, premda je na njemu i sedam slovenskih energetskih projekata, vrijednih 1,2 milijardi eura, među kojima i plinovod do Hrvatske. 

  Snažna poruka

Europska komisija pozvala je Rim i Ljubljanu na dogovor i kompromis, no čini se da – prema izvještajima slovenskih medija – u Rimu nisu bili za to previše zainteresirani. Slovenski veto ne znači automatski i isključenje kontroverznog projekta s europskog popisa, no u Ljubljani očekuju da će slovenski »ne« biti »snažna poruka« Europskoj komisiji da isključi projekt koji nije usklađen s europskom ekološkom regulativom. 

   Italija trenutačno ima dva operativna LNG terminala, a namjerava postati glavni opskrbljivač prirodnog plina za europsko tržište i planira izgradnju sustava LNG terminala duž obale. Samo na jadranskoj obali Talijani od Brindisija do Trsta planiraju izgradnju šest plinskih terminala. 

   Europska komisija želi osigurati političku suglasnost svih članica o popisu, pozivajući Sloveniju i Italiju na kompromis, kako bi se konačan popis mogao potvrditi početkom listopada.