LJUBLJANA – Slovenski europarlamentarac i nekadašnji ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl razočaran je relativno malom potporom koji je Slovenija do sada u međunarodnoj javnosti dobila za svoje stajalište kako je novi dijalog s Hrvatskom o graničnom pitanju potpuno isključen i da Hrvatsku treba prisiliti da prizna i primijeni presudu arbitara pod vodstvom francuskog pravnika Gilberta Guillaumea.

Do sada su samo Njemačka i Beneluks izričito podržali naše stajalište da arbitražnu presudu treba u cjelini implementirati, prema načelu pravne države i poštovanja međunarodnog prava, kazao je Vajgl u razgovoru za mariborski list »Večer«.

»Načelno smo očekivali da će države EU-a podržati stajalište Europske komisije o implementaciji presude jer je Komisija u njihovo ime sudjelovala u sklapanju arbitražnog sporazuma iz 2009. godine, no to se nije dogodilo«, kazao je Vajgl, razočaran zbog reakcije nekih država koje su zauzele neutralan stav ili istaknule da se neće opredijeliti o problemu dviju članica koji smatraju bilateralnim pitanjem.

Prema riječima Vajgla, Europska unija je bila »kuma« sporazuma što su ga u Švedskoj u jesen 2009. godine potpisali Borut Pahor i Jadranka Kosor, pa bi trebala inzistirati da se konačna presuda arbitara sada i implementira.

Prema njegovoj ocjeni, problem je u tome da se pojedine zemlje sada o pitanju primjene arbitražne presude ne postavljaju načelno i prema njenom sadržaju nego na »liniji ideoloških i povijesnih podjela« koje u Europi i svijetu postoje.

Slično kao i drugi slovenski političari i Vajgl tvrdi da s Hrvatskom o graničnom pitanju više ne treba razgovarati bilateralno nego vršiti diplomatski i drugi pritisak usmjeren na implementaciju presude iako je Hrvatska stajališta kako se arbitraža na nju zbog kompromitacije ne odnosi i da nema pravnih posljedica.

Vajgl je kazao da je stajalište Hrvatske koja se u tome poziva na jednoglasnu odluku Hrvatskog sabora »apsurdno«, te »u potpunoj suprotnosti s europskom logikom i etikom«.

Hrvatska je strana, prema riječima Vajgla, od samog sklapanja arbitražnog ugovora znala kakva će presuda biti, da će Slovenija dobiti više od polovice zaljeva i izlaz na otvoreno more jer je to bio mandat koji je dan arbitražnom panelu, ali je sporazum o arbitraži prihvatila s »figom u džepu«, te jedva dočekala »neodgovorno brbljanje« slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca s dužnosnicom slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simonom Drenik, kako bi izbjegla arbitražnu presudu, tvrdi Vajgl.

On je izrazio nadu da se u prepucavanja oko »dobitka« ili »gubitka« za Sloveniju arbitražnom presudom neće u predizbornim odmjeravanjima stranaka i predsjedničkih kandidata na jesen uključiti i slovenske političke stranke jer bi to oslabilo zajednički nastup Ljubljane prema vani, što ne bi bilo dobro za slovenske nacionalne interese.