ŠTO S EU PRORAČUNOM NAKON BREXITA Manje novca iz EU fondova ili novi porezi i više kamate?

Jedna od mogućnosti koju se neformalno spominje jest i uvođenje novog EU poreza za financijske transakcije. Prihod od takvog poreza išao bi izravno u zajednički proračun. Marija Pejčinović Burić napominje da novi porez »još nije službena tema«, a ona i »ne vidi velike apetite za novi porez« jer je uvođenje novih poreza uvijek nepopularno. No, činjenica je da je to jedna od ideja koja se spominje u neformalnim razgovorima.
ZAGREB – Zemlje članice Europske unije počele su neformalne razgovore o proračunu EU-a nakon Brexita u kojem će, zbog odlaska Velike Britanije, nastati »rupa« od desetak milijardi eura godišnje. Manje novca u EU proračunu znači da će se 27 država članica, među kojima je i Hrvatska, morati dogovoriti kako će taj manjak »zakrpati«: hoće li sve zemlje, uključujući i Hrvatsku, više uplaćivati? Hoće li svi trošiti manje, što nužno znači manje novca iz EU fondova? Ili će, pak, EU namaknuti nova sredstva uvođenjem novog poreza na razini cijele Unije?
U raspravama o novom višegodišnjem proračunu, za razdoblje nakon 2020. godine, Hrvatska se zalaže za zadržavanje kohezijske politike i sredstava za poljoprivredu, otkrila je prošlog tjedna ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na sjedinici saborskih odbora za europske poslove i vanjsku politiku. Na kohezijsku politiku, kojoj je glavna svrha smanjiti razlike između razvijenijih i manje razvijenih regija, otpada oko trećine EU proračuna. Jasno je stoga da bi proračunski »rezovi« nakon Brexita značili i manje novca za Hrvatsku i druge članice koje su veliki korisnici kohezijske politike.
– Kohezijska politika se neće tek tako ukinuti, no neto uplatiteljice su i ranijih godina bile rezervirane prema koheziji, a ovo im je prilika da redefiniraju proračun, smatra SDP-ov Joško Klisović. Neto uplatiteljice su države članice EU-a, poput Njemačke, koje u zajednički proračun više uplaćuju nego što iz njega dobivaju. Jedna od neto uplatiteljica je i Britanija čijim odlaskom će EU proračun ostati bez značajnog iznosa – prema procjenama, riječ je o, neto, deset do 11 milijardi eura godišnje.
Taj iznos moguće je nadoknaditi na više načina. Kako je saborske zastupnike izvijestila ministrica, neke od opcija su »da svi uplaćujemo više«, da se nađe »novi izvor prihoda za EU proračun« ili, primjerice, da neto uplatiteljice plaćaju više, ali da se onda isplate iz EU proračuna na neki način uvjetuju.
Prema ministričinim riječima, još uvijek se formalno ne razgovara o tome da bi zemlje članice, nakon odlaska Britanije, uplaćivale veće iznose u »briselsku« kasu iako su neke države – mada ne i najveće – na to spremne.
– Ako više uplaćujemo, de facto ćemo manje dobivati, upozorava Klisović, podsjećajući da se EU novac ne dobiva izravno, nego preko projekata. Drugim riječima, ako Hrvatska bude morala više uplaćivati, ali ne bude u stanju i povlačiti više iz EU fondova, bit će u većem minusu. »Veće uplate nisu garancija da ćemo bolje proći. Samo je sigurno da bi to bio veći trošak«, ističe SDP-ov član Odbora za europske poslove.
Jedna od mogućnosti koju se neformalno spominje jest i uvođenje novog EU poreza za financijske transakcije. Prihod od takvog poreza išao bi izravno u zajednički proračun. Marija Pejčinović Burić napominje da novi porez »još nije službena tema«, a ona i »ne vidi velike apetite za novi porez« jer je uvođenje novih poreza uvijek nepopularno. No, činjenica je da je to jedna od ideja koja se spominje u neformalnim razgovorima.
Oko te ideje Hrvatska mora biti oprezna, smatra predsjednik Odbora za europske poslove, HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević. On izdvaja dva argumenta protiv takvog poreza. Prvi se tiče Europske unije: »Ako se uvodi novi porez na bankarske transakcije, onda će dio financijskog sektora otići iz EU-a u London«. Drugi argument odnosi se na poziciju Hrvatske.
– Mi imamo visoki trošak financiranja, i za građane i za poduzetnike, a sigurno neće pojeftiniti ako se uvede novi porez, kaže Milošević, sugerirajući, dakle, da bi postojao rizik od poskupljenja kredita za građane i tvrtke.
Klisović upozorava i da je trenutno nemoguće procijeniti koja bi »proračunska« opcija bila najpovoljnija za Hrvatsku jer za to, veli, treba imati analizu s konkretnim brojkama.
– Vrijeme je da Vlada napravi takvu analizu, kako bismo znali što bi svaka od mogućih opcija značila za Hrvatsku, zaključuje Klisović.
Iz kategorije: Svijet
Pogledaj sve-
Nizozemska istraga
TKO JE DOSTAVIO OTROV? Obdukcija tijela Slobodana Praljka najviši prioritet. Policija traži pomagača
-
Poruka iz Srbije
Nataša Kandić: Srbija nije oslobođena odgovornosti od udruženog zločinačkog poduhvata
-
Utjerivanje demokracije u kosti
KOLATERALNA RIJEKA KRVI: Od 2014. najmanje je 800 civila ubijeno u koalicijskim udarima u Iraku i Siriji
-
Poruka delegacije EU i britanskog veleposlanstvostva u BiH
JASNA PORUKA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE: Oni su zločinci i smrt Slobodana Praljka to ne treba zamagliti
-
Narušeni odnosi
Trump pozvao May da se fokusira na islamski terorizam, a ne na njega
-
Jednoglasna odluka
Američki Kongres izglasao obuku svojih zastupnika protiv seksualnog uznemiravanja

- TKO DIJETE IŠTA PITA? Sin Severine K. u raljama suludog reality showa
- Krunoslav Kapetanović: Počeo sam u skladištu hrane u Viškovu. Ovo je moj put do uspjeha
- ANKETA Grabar Kitarović, Milanović ili Škoro? Pitamo vas kako biste glasovali u drugom krugu izbora
- Večeras Bijela noć na Kukuljanovu: Mišković će otkriti planove za iduću godinu
- Šestorica završila u istražnom zatvoru zbog dilanja droge u Rijeci
- Ova tri horoskopska znaka pratit će velika sreća u 2020. godini
- Hrvatska ima 18.000 pomoraca i čak 70 posto časnika, koji su među najboljima na svijetu
- VIDEO Bizarni bikini koji ništa ne ostavlja mašti: Glavni materijal je - izolir traka
- Volite ljuto? Evo kako napraviti savršeni chilli con carne prema receptu Gordona Ramsaya
- Na izbore 22. prosinca ide jedanaest kandidata. Za koga ćete glasovati u prvom krugu?
- 'Kad sam otvorio 1989. svi su trčali u sex shop. Sad gledaju lijevo, desno i ima li koga na ulici'
- Teška prometna nesreća na riječkoj zaobilaznici
- Brzinske fritule s jogurtom za najljepša blagdanska uživanja
- Uznemirujuće snimke iz Rijeke: ''Jednom sam pozvao policiju, ali narkomani su i dalje nastavili ondje sjediti'
- Obersnel prijavio torcidaše policiji zbog odvratnog vrijeđanja Rijeke i Riječana
- Žurnal: Studente iz Nigerije hrvatska policija zamijenila za migrante i protjerala ih u BiH
- KONAČNO ODLUKA Horvatinčiću potvrđena presuda od četiri godine i 10 mjeseci zatvora!
- Predsjednica predlaže šefovima Podravke da počnu proizvoditi "Čokolindu": 'Neka mi se smiju koliko žele'
- BRANKO MIJIĆ Izborna ćirilica
- U Velikoj Gorici uklonili snjegoviće jer su vrijeđali osjećaje katolika, objašnjenje je genijalno
- Riječani u znak solidarnosti s beskućnicima noćili pod vedrim nebom. Među njima - glumci, sportaši, znanstvenici...
- Obersnel prijavio torcidaše policiji zbog odvratnog vrijeđanja Rijeke i Riječana
- Predsjednica predlaže šefovima Podravke da počnu proizvoditi "Čokolindu": 'Neka mi se smiju koliko žele'
- NISI SAMA - IDEŠ S NAMA! Kampanja za prijevoz žena na kemoterapiju: Kupite odjeću koju je dizajnirao Juraj Zigman
- Prije 28 godina Merčepovci su ubili 12-godišnju djevojčicu Aleksandru Zec i njenu obitelj
- Riječani večeras spavaju kao beskućnici: 'Pretvorimo prazne poslovne prostore u prihvatilišta'
- 'Dirnite u leglo politike i prva reakcija je: vi ste neprijatelj Hrvatske. Zato nam mladi i odlaze'
- Riječani u znak solidarnosti s beskućnicima noćili pod vedrim nebom. Među njima - glumci, sportaši, znanstvenici...
- Pretraži članke
Prelazak na DVBT-T2 signal ne znači da morate kupovati novi televizor ili prijemnik