Ratko Mladić, krvnik Srebrenice, sarajevski krvnik ili jednostavno krvnik Bosne i Hercegovine, na najgori mogući način personificira najteže zločine i najveća krvoprolića u ratu u BiH, od etničkog čišćenja u Prijedoru i okolici i trogodišnje krvave opsade Sarajeva, pa sve do genocida u Srebrenici
Haški sud, koji koncem godine zatvara svoja vrata, objavit će danas presudu ratnom zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, preduge 22 godine od okončanja krvoprolića u Bosni i Hercegovini. Bit će to ne samo posljednja prvostupanjska presuda UN-ovog suda za kažnjavanje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, nego i jedna od najvažnijih presuda tog suda u njegovoj turbulentnoj 24-godišnjoj povijesti.
Nema eufemizama
General Mladić jedan je od onih uz čije ime novinari, zaboravljajući presumpciju nevinosti, u pravilu ne dodaju »osumnjičeni ratni zločinac« ili slične eufemizme, ne pokušavajući ublažiti njegov zločinački karakter. Jer Ratko Mladić, krvnik Srebrenice, sarajevski krvnik ili jednostavno krvnik Bosne i Hercegovine, na najgori mogući način personificira najteže zločine i najveća krvoprolića u ratu u Bosni i Hercegovini, od etničkog čišćenju u Prijedoru i okolici i trogodišnje krvave opsade Sarajeva, pa sve do genocida u Srebrenici.
Ti su zločini bili rezultat zločinačkog plana što ga je u šest točaka formuliralo vodstvo bosanskih Srba na čelu s Karadžićem, a za čiju je provedbu bio zadužen upravo Mladić. Proveo ga je brutalno i nemilosrdno, od točke do točke: »razdvajanja« srpskog od ostala dva naroda u BiH, Bošnjaka i Hrvata, stvaranja koridora u Posavini, etničkog čišćenja područja Drine, kako bi se izbrisala granica između Bosne i Srbije, uspostave granice na Neretvi i Uni, podjele Sarajeva i izlaza na otvoreno more. Iza Mladića ostalo je 100 tisuća mrtvih, 200 tisuća zatočenih u konc-logorima i dva milijuna raseljenih. Prvostupanjskom presudom balkanskom krvniku Haški sud zaokružit će procesuiranje i kažnjavanje političkog i vojnog ratnog vodstva bosanskih Srba, odgovornog za najteže ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na tlu Europe poslije Drugog rata, uključujući i dvostruki genocid.
Fond za humanitarno pravo (FHP), beogradska nevladina organizacija za ljudska prava, podnijela je jučer Tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu kaznenu prijavu protiv pripadnika bivše JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991. godine. Kaznena prijava podnesena je protiv »šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane«. Podsjeća se i da su pred Haškim sudom za zločine u Škabrnji i Nadinu na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić, ali »pred sudom u Srbiji ni jedan pripadnik JNA ili TO-a nije odgovarao za ove zločine«. (B. Pa.)
Tužiteljstvo je zato zatražilo doživotni zatvor za Mladića, a tužitelj Alan Tieger citirao je u svojim završnim riječima na suđenju Mladiću u prosincu prošle godine nekadašnjeg izvjestitelja UN-a Tadeusza Mazowieckog, koji je rekao da »etničko čišćenje nije posljedica rata, nego njegov cilj, koji se postiže ubojstvima, prebijanjima, silovanjima i uništavanjem«. Genocid u Srebrenici, u kojem je Mladić imao ključnu ulogu, Tieger je nazvao »orkestriranim ubijanjem«, podsjetivši na Mladićeve riječi kako je došlo vrijeme da se »osvete Turcima«.
»Sredim Turke!«
Tužiteljstvo je u dokaznom postupku ispitalo 169 svjedoka, među kojima su bile žrtve i očevici Mladićevih zločina, zatim eksperti i predstavnici međunarodne zajednice, kao i svjedoci iz redova Mladićeve vojske koji su svjedočili za tužiteljstvo. Optužba je predočila i više od sedam tisuća dokaznih predmeta i dokumenata, dok je obrana ispitala 208 svjedoka, predavši u sudski spis više od dvije tisuće dokumenata.
Etničko čišćenje
Kako je genocid u Srebrenici pravomoćno potvrđen u više presuda Haškoga suda, ključno ostaje pitanje hoće li sudsko vijeće ovaj put presuditi da je etničko čišćenje s ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata u šest općina BiH – Prijedoru, Ključu, Kotor Varošu, Sanskom Mostu, Foči i Vlasenici – također dosegnulo razmjere genocida. Bio bi to prvi sudski pravorijek, doduše još uvijek nepravomoćan, da se genocid nije dogodio samo u Srebrenici, nego i u drugim dijelovima BiH.
Kada je riječ o mogućoj presudi, očekuje se izricanje dugogodišnje zatvorske kazne, iako s Haškim sudom, zbog njegove nepredvidivosti, uvijek valja biti na oprezu. Činjenica je, međutim, da su za ista zlodjela trojica Mladićevih najbližih suradnika osuđena na doživotne robije, a Haag je Mladićeva suučesnika Radovana Karadžića za iste zločine prošle godine osudio na 40 godina zatvora.
Pragmatičnost
Zato je tužiteljstvo Mladićev postupak maksimalno ubrzalo. U jednom trenutku bilo je spremno suditi mu u dva odvojena postupka, što bi bio prvi takav slučaj u povijesti Haškoga suda, kako bi barem u jednome predmetu Mladić bio osuđen. Iz istih razloga tužiteljstvo je pribjeglo smanjenju opsega optužbi koje Mladiću stavljaju na teret, želeći skratiti trajanje suđenja, zbog čega su iz Mladićeve optužnice ispali i ratni zločini počinjeni na početku rata u Hrvatskoj, u vrijeme kada je optuženik bio zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA. Iako je takav potez naišao na veliko nerazumijevanje u Hrvatskoj, Haški je sud u ovakvim situacijama nadasve pragmatičan. Sličnu pragmatičnost pokazale su i vlasti u Srbiji, ali zbog suprotnih motiva. Beograd je najtraženijeg haškog bjegunca priveo tek nakon 16 godina bijega, u Mladićevoj 69. godini, i to nakon najmanje jednog moždanog udara, vjerojatno pretpostavljajući da Mladić neće živ dočekati kraj dugog i napornog haškog procesa. No kako su se ta očekivanja izjalovila, Beograd je posljednjih mjeseci po svaku cijenu pokušavao Mladića dovući u Beograd »na liječenje«, s kojeg se Mladić najvjerojatnije živ nikad ne bi vratio u Haag.
Zbog svega toga Mladićev proces nije samo jedan od najopsežnijih, nego i najvažnijih haških procesa. Prvostupanjska presuda Mladiću označit će i simboličan kraj djelovanja Haškoga suda u sadašnjem obliku, s obzirom na to da će nakon objave Mladićeve prvostupanjske presude i nakon objave žalbene presude šestorici bosanskih Hrvata za Herceg Bosnu koncem mjeseca Haški sud i formalno prestati postojati.