Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Izbori za EU parlament

Prvi rezultati u EU: Stigle nove projekcije, situacija ne izgleda dobro za najveće opcije

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 26. svibanj 2019. u 20:02 2019-05-26T20:02:00+02:00

Gubici centrista, uspjesi zelenih, liberala i populista

BRUXELLES Pratimo rezultate izbora za Europski parlament diljem EU.

NOVO Najviše glasova i mandata u novom sastavu Europskog parlamenta od 8 koliko ih pripada Sloveniji dobila je u nedjelju Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, a mandate su uz nju osvojile još tri stranačke kandidacijske liste, pokazali su privremeni rezultati koje je objavilo državno izborno povjerenstvo. 

SDS koji je u Sloveniji vodeća stranka konzervativne oporbe dobila je 26,4 posto glasova i 3 mandata u Europskom parlamentu, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani predsjednik državnog izbornog povjerenstva Anton Frantar.

Na drugom je mjestu stranka Socijalnih demokrata (SD) Dejana Židana koja je osvojila 18,51 posto glasova i dva mandata, a treća je Lista Marjana Šareca, slovenskog premijera, s 15,61 posto glasova i 2 mandata.

Jedan je mandat uz osvojenih 11,10 posto glasova dobila demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina, a sa 6,35 posto glasova stranka Ljevica (L) Luke Meseca ostaje bez ijednog mandata.

U istoj poziciji i bez mandata u Europskom parlamentu ostaju i stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca za koju je glasalo 5,65 posto glasača, Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča sa 4,01 posto, Stranka Alenke Bratušek (SAB) sa 4,01 posto, te Zeleni s 2,08 posto.

Rezultatima izbora s glasačkih mjesta u Sloveniji treba još pripisati glasove iz inozemstva koji idućih dana trebaju stići od dijaspore, no rezultat se vjerojatno neće mijenjati kad je riječ o raspodjeli mandata.

Prema nepotpunim rezultatima, ocjenjuje se da je glasovalo oko četvrtine birača upisanih u biračke popise.

Cipras nakon poraza najavio prijevremene izbore

Grčki premijer Aleksis Cipras čija je stranka ljevice poražena na europskim i lokalnim izborima u nedjelju, najavio je tijekom večeri da će pozvati na održavanje prijevremenih izbora, odmah nakon drugog kruga lokalnih izbora 2. lipnja.

Ciprasova Siriza izgubila je za osam postotnih bodova od glavne oporbene desne stranke Nove demokracije, pokazali su prvi djelomični rezultati.

»Nakon drugog kruga lokalnih izbora (2. lipnja) zatražit ću od predsjednika da se odmah organiziraju opći izbori«, rekao je Cipras u govoru koji je prenosila televizija.

Na vlasti četiri godine, Cipras (44) je smatrao europske izbore glasanjem o povjerenju svojoj politici. Njegov mandat istječe u listopadu.

Cipras očito nije uspio kapitalizirati gospodarski oporavak svoje zemlje i poboljšanje makroekonomskih pokazatelja.

Grci se teško oporavljaju od duboke recesije i još uvijek pate zbog stope nezaposlenosti od 18 posto, najviše u Europi.

Projekcije za EU parlament

Gubici dviju najvećih europskih 'mainstream' stranaka, pučana i socijalista, uspjesi zelenih, liberala i populista te iznenađujuće dobar odaziv obilježili su izbore za Europski parlament u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata. 

Izlaznost od 51 posto, najviša u 20 godina, sugerira da se više od 200 milijuna građana EU odazvalo pozivu na izbore koji su se smatrali bitkom između populista i proeuropskih snaga.

Projekcije pokazuju da su pučani (170 mandata) i socijalisti (147 mandata) ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u parlamentu sa 751 zastupnikom. Obje su grupacije izgubile po četrdesetak mandata.

Treća skupina po jakosti u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu. Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad.

Tri najveće populističke i krajnje desne grupacije mogu ukupno računati sa 171 mandatom ili 22,8 posto parlamenta.

Ovakvi rezultati znače da će se pučani i socijalisti morati dogovoriti s liberalima za stvaranje sanitarnog kordona prema krajnjoj desnici.

Po zemljama, najviše je odjeknula pobjeda Nacionalnog okupljanja (RN), krajnje desne stranke Marine Le Pen, u Francuskoj. Le Pen je osvojila 24 posto glasova, jedan postotni bod više od Republike u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

U Italiji je Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija pobijedila na europskim izborima s 27 posto glasova, pokazale su izlazne ankete televizije RAI. Druga je oporbena Demokratska stranka s 21 posto, a treći populisti Pet zvijezda s 18 posto.

U Njemačkoj su stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije CDU/CSU i SPD pretrpjele snažne gubitke, dok je Stranka zelenih s 21,8 posto ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini. Suprotno njima, socijaldemokrati su s 15,4 posto ostvarili najgori rezultat u povijesti na nekim izborima. Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasova što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

U oči upada i golema pobjeda mađarske vladajuće stranke Fidesz premijera Viktora Orbana kojoj se predviđa čak 53 posto glasova.

Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza pobjednik je izbora za Europski parlament u Austriji s 34 posto. Oporbeni socijaldemokrati dobili su 23,5 posto, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,5 posto.

U Poljskoj je vladajuća stranka Prava i pravde (PiS) s 42,4 posto glasova tijesno pobijedila Europsku koaliciju, sastavljenu od Gradanske platforme koju je nekad vodio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i nekoliko drugih lijevih stranaka, koja je dobila 39 posto. Izbornom kampanjom u Poljskoj dominirale su 'europske' teme poput uloge Katoličke Crkve u javnom životu, poljske uloge u holokaustu i prava homoseksualaca.

U Španjolskoj su socijalisti Pedra Sancheza nedugo nakon parlamentarnih pobijedili i na europskim izborima. Dobili su 28 posto glasova, a konzervativci iz Narodne stranke 17 posto. Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije,

U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, pobijedila je Stranka za brexit Nigela Faragea s 31 posto glasova ispred laburista s 19,1 i liberala s 18,9 posto glasova. Vladajući konzervativci tek su četvrti s 12 posto.

U Grčkoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Sirize premijera Aleksisa Ciprasa. Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.

Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto. To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova.

Vladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 posto, ali su bolji bili oporbeni socijaldemokrati s 23,6 posto.

Konzervativci u Poljskoj i Grčkoj, socijalisti u Španjolskoj

Konzervativni PiS i Nova demokracija pobjednici su u Poljskoj i Grčkoj, Rumunji su kaznili vladajuće socijaldemokrate, a socijalisti su pobijedili u Španjolskoj, pokazuju izlazne ankete koje u nedjelju postupno stižu iz europskih zemalja u kojima su održani izbori za Europski parlament. 

Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda osvojila je 42,4 posto glasova, što je rast u odnosu na 31,8 posto koliko je osvojila prije pet godina i 37,6 koliko je dobila na parlamentarnim izborima prije četiri godine. Oporbena Europska koalicija, na čelu s Građanskom platformom, nekoć predvođenom predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, na drugom je mjestu s 39,1 posto glasova.

Poljska je zabilježila rekordnu izlaznost od 43 posto, nakon kampanje kojom je dominirala rasprava o pravima homoseksualaca, ostavštinom holokausta u Poljskoj i utjecajem Katoličke crkve na društvo.

PiS je glasovanje predstavio kao borbu protiv zapadnjačkih liberalnih ideala koji prijete tradicionalnom načinu života katoličke Poljske. U toj će se državi krajem godine održati i parlamentarni izbori.

Nacionalni izbori će se ove godine održati i u Grčkoj u kojoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Syrize premijera Aleksisa Ciprasa.

Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.

MDF82540

Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto.

To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova. Na trećem mjestu je savez oporbenih stranaka USR-Plus s 24 posto glasova. I u Rumunjskoj je zabilježena rekordna izlaznost od 50 posto.

U kontrastu s padom ljevice u ove tri države, socijalisti su pobijedili u Španjolskoj, pokazale su tamošnje izlazne ankete.

Socijalisti su tamo dobili 18 od sveukupno 54 zastupničkih mjesta u EP-u, što je rast sa 14 koliko su ih imali 2014. godine. Prve europske zastupnike imat će i krajnje desni Vox, njih između četiri i pet.

Konzervativna Narodna stranka koja se još uvijek oporavlja od lošeg rezultata na parlamentarnim izborima održanima prošli mjesec, izgubit će oko 4 ili 5 zastupnika te će imati između 11 i 12 zastupnika.

Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije, no pitanje je hoće li im biti dopušteno postati zastupnicima.

Nove projekcije sastava EP

Prema novim projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, Europska pučka stranka ostaje najjača, ali s 46 mandata manje nego dosad, a socijalisti su drugi s 40 mandata manje nego u dosadašnjem sazivu. 

Prema izlaznim anketama iz 11 zemalja članica i predizbornim anketama u 17 članica, Europska puča stranka dobija 170 mjesta, što je 46 zastupnika manje nego sada. Socijalisti i demokrati dobivaju 147 mjesta, 40 manje nego sada.

Liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona trebali bi imati 103 mjesta, 34 mandata više. Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija, imala bi 71 mjesto, 35 mandata više, Europski konzervativci i reformisti u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke 59 mjesta, 18 mandata manje. Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokracije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvijezda i stranka Brexit Nigela Faragea 48 mjesta, šest više nego dosad.

Ujedinjena europska ljevica – Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 46 mjesta, šest manje nego dosad.

Marine Le Pen pobjednica u Francuskoj

Nacionalno okupljanje (RN), krajnje desna stranka Marine Le Pen, osvojila je najviše glasova u Francuskoj na izborima za Europski parlament, pokazuju u nedjelju dvije izlazne ankete. 

Anketa agencije IFOP pokazuje da je RN osvojio 24 posto glasova u usporedbi s 22,5 posto koliko je dobila centristička straka Republika u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

Anketa agencije Elabe objavila je slične rezultate i predviđa da će stranka Le Pen dobiti 24 zastupnika u Europskom parlamentu, a Macron njih 23.

Kao i u Njemačkoj, gdje su prema anketama osvojili 22 posto glasova, u Francuskoj su iznenađenje izbora Zeleni, koji su prema IFOP-u osvojili 13 posto glasova.

Slijede ih republikanci s 8, krajnje lijeva Nepokorena Francuska s 6,3 i socijalisti s 6,5 posto glasova, stoji u toj anketi.

Prva projekcija saziva EU parlamenta

Prema prvim projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, stranke desnog i lijevog centra imaju manju potporu u odnosu na dosadašnji saziv, dok zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast. 

Prema izlaznim anketama iz sedam zemalja članica i predizbornim anketama u 21 članici, Europska pučka stranka dobija 176 mjesta, što je 40 zastupnika manje nego sada. Socijalisti i demokrati dobivaju 149 mjesta, 38 manje nego sada.

Liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona trebali bi imati 101 mjesto, 10 mandata više nego što sada ima ALDE. Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija imala bi 70 mjesto, 34 mandata više, Europski konzervativci i reformisti u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke 58 mjesta, 19 mandata manje.

MDF82192

Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokracije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvjezdica i stranka Brexit Nigela Faragea 48 mjesta, šest više nego dosad.

Ujedinjena europska ljevica – Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 47 mjesta, pet manje nego dosad.

Belgija: uspon krajnje desnice u Flandriji, pobjeda ljevice u frankofonom dijelu zemlje

Veliki uspon krajnje desnice na sjeveru zemlje i pobjeda ljevice na jugu glavna su obilježja parlamentarnih izbora u Belgiji, koji su održani u nedjelju.

Belgija je u nedjelju imala trostruke izbore, izbore za savezni parlament, za regije te za Europski parlament.

U Flandriji, na sjeveru zemlje, prema prvim djelomičnim rezultatima za savezni parlament, stranka krajnje desnice Vlaams Belang (Flamanski interes) osvojila je 17 posto glasova, postavši druga stranka iza Novog flamanskog saveza (N-VA), nacionalističke stranke, koja je do prosinca prošle godine bila najjača stranka u vladajućoj koaliciji, koja je sada osvojila 25,5 posto glasova. Treća stranka u Flandriji su demokršćani CD&V s 12,7 posto glasova.

Vlaams Belang je na zadnjim izborima 2014. imao samo 5,9 posto glasova, a ankete prije ovih izbora davale su mu oko 14 posto.

Prema izlaznim anketama iz Valonije, frankofone regije na jugu zemlje, ljevica je i dalje najjača. Zbog problema u informatičkom sustavu još nema prvih izbornih rezultata, nego su samo objavljene izlazne ankete. Prema tim anketama, prva je Socijalistička stranka (PS) s 27 posto glasova, slijede liberali iz Reformarskog pokreta (MR) sadašnjeg premijera Charlesa Michela s 19,5 posto glasova, zatim Zeleni s 13,5 posto, demokršćani (CDH) 12,5 te stranka krajnje ljevice Radnička stranka Belgije s 11 posto glasova. Ljevica je u Valoniji još od kraja prvog svjetskog rata najjača politička snaga.

U trećoj regiji glavnog grada Bruxellesa, jedinoj dvojezičnoj belgijskoj regiji, ali s golemom frankofonom većinom, PS je također najjača stranka s 20,5 posto glasova, slijedi MR 18 posto, Zeleni (Ecolo) 18 posto, socijalni liberali DeFI 13 posto i CDH 10,5 posto.

Nakon izbora slijedi dugotrajan proces stvaranja koalicije na saveznoj razini. U duboko podijeljenoj zemlji to je redovita pojava i Belgija drži svjetski rekord – 2010. godine trebalo je 541 dan za sastavljanje vlade.

Weber: veći odaziv glasača – jači Europski parlament

Jedan od kandidata za novog predsjednika Europske komisije Nijemac Manfred Weber nazvao je očito veći odaziv birača širom Europe »najvažnijom novošću« izbora za EU.

»To je jasno jačanje Europskoga parlamenta u predstojećim razgovorima«, rekao je za bavarsku televiziju.

»Europski parlament mjesto je na kojemu su predstavljeni građani Europe i sada mora imati odgovarajući utjecaj na donošenje odluka o imenovanjima na europskoj razini«, rekao je.

Sljedećih tjedana održat će se intenzivni razgovori u Bruxellesu o tome tko treba zauzeti vodeća mjesta u EU za nekoliko sljedećih godina.

Teška situacija za CDU u Njemačkoj

Stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj, Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjele su prema prvim prijevremenim rezultatima na izborima za Europski parlament snažne gubitke, dok je stranka Zeleni ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini.

Unija CDU/CSU je prema prvim prijevremenim nepotpunim rezultatima osvojila 21,7 posto što je gubitak od 8,3 posto u usporedbi s posljednjim izborima prije pet godina.

MDF82063

Najžešće gubitke su pretrpjeli socijaldemokrati koje je biralo 11,9 manje nego na posljednjim EU izborima što je rezultiralo rezultatom od 15,4 što je najslabija vrijednost za SPD na nekim od izbora koji se održavaju na području čitave Njemačke.

Ogroman rast Zelenih

Najveći priljev glasova ostvarili su Zeleni koji su sa 21,8 posto glasova ostvarili svoj najbolji rezultat na nekim saveznim izborima. Zelene je biralo 11,1 posto više birača nego prije pet godina.

Desno popularna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasova što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

MDF82138

Predsjednik AfD-a Alexander Gauland je za slabiji rezultat na izborima optužio »kaos oko Brexita« i Ibiza aferu u Austriji s tamošnjim desnim populistima.

Stranka Ljevica je prema prijevremenim nepotpunim rezultatima objavljenim nešto prije 19 sati ostvarila 5,6 posto a Liberali (FDP) 5,5 posto.

Izlaznost na ovim izborima za Europski parlament je s 59 posto gotovo 12 posto više nego na izborima prije pet godina.

Pobjeda austrijskog kancelara Kurza

Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza vjerojatni je pobjednik izbora za Europski parlament u Austriji, pokazuju prognoze objavljene u nedjelju, utemeljene na istraživanju javnog mišljenja provedenom između utorka i nedjelje, uoči izbora.

MDF82183

Projekcije koje se temelje na anketiranju 5200 glasača pokazale su potporu od 34,5 posto Narodnoj stranci, oporbenim socijaldemokratima 23,5 posto, a ekstremno desnoj Slobodarskoj stranci 17,5 posto.

Ankete i projekcije provele su anketna kuća SORA i ARGE Wahlen za nacionalne televizije ORV, ATV i novinsku agenciju APA.

Projekcije Orbanovom Fideszu daju više od pola glasova

Mađarska vladajuća stranka Fidesz mogla bi osvojiti 56 posto glasova na izborima za Europski parlament, prenijela je mađarska državna televizija u nedjelju, pozivajući se na anketu agencije Nezopont sklone vladi. 

Prema anketi desničarska stranka premijera Viktora Orbana je daleko ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10 posto.

MDF80620

Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti 9 posto, a liberalna stranka Momentum oko 7 posto, prenosi državna televizija.

Na izbore u Mađarskoj izašlo je oko 41,74 birača do 16 sati i 30 minuta, objavilo je državno izborno povjerenstvo. Birališta su zatvorena u 17 sati.

Malteški premijer o povijesnom rezultatu socijaldemokrata

 Vladajući socijaldemokrati na Malti postigli su najveću izbornu pobjedu u povijesti zemlje, objavio je u nedjelju premijer Joseph Muscat.

Laburisti su dobili oko 55 posto glasova, oko 45.000 više nego konzervativna nacionalistička stranka, rekao je Muscat za televiziju TVM.

»To je glas protiv onih koji razmišljaju negativno«, rekao je Muscat. »To je glas protiv onih koji straše ljude problemima koji ne postoje«.

Službeni rezultati izbora za Europski parlament očekuju se nakon zatvaranja posljednjih birališta, što znači nakon 23 sata kada se zatvaraju glasačka mjesta u Italiji.

Građani Malte na izbore su izašli u subotu.

Odaziv na izbore u toj zemlji iznosio je 72,6 posto, dok je 2014. bio 76,8 posto.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.