Novi njemački predsjednik Joachim Gauck je s istoka zemlje baš kao i kancelarka

Pruski Mandela postaje predsjednik Njemačke

Denis Romac

Uloga  predsjednika u njemačkom političkom sustavu uglavnom je ceremonijalna, no Gauckova zadaća bit će povratiti vjerodostojnost instituciji koja treba služiti kao moralni autoritet nacije



Joachim Gauck, 72-godišnji protestantski pastor i borac za ljudska prava u nekadašnjem DDR-u, bit će novi predsjednik Njemačke, nakon što je dosadašnji predsjednik Christian Wulff prošlog petka odstupio zbog korupcije.


U dramatičnoj pregovaračkoj završnici konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel sve do samog kraja odbijali su ideju opozicijskih socijaldemokrata i zelenih da popularni Gauck naslijedi moralno posrnulog Wulffa, no onda su popustili nakon što su Gaucka prihvatili liberali, koji su s konzervativcima u vladajućoj koaliciji.


Gauck je bio kandidat opozicije u utrci za predsjedničku funkciju i u lipnju 2010. godine, no onda ga je u trećem izbornom krugu porazio konzervativac Wulff, kandidat kancelarke Merkel. 


Nepopravljivi antikomunist




»Najviše me ganulo što su čovjeka koji je rođen u mračnim ratnim danima, i koji je 50 godina živio u diktaturi, pozvali da bude predsjednik države«, kazao je vidno dirnuti Gauck, dodavši kako je to poseban dan u njegovu životu.


Gauck nije član nijedne stranke. Tog politički neovisnog pastora iz Rostocka bivše su istočnonjemačke komunističke vlasti označile za »nepopravljivog antikomunista«. Njemačka je kancelarka naglasila da je upravo zahvaljujući ljudima kao što je Gauck, kojeg je nazvala »pravim profesorom demokracije«, uspjela mirna revolucija u Istočnoj Njemačkoj. Kancelarka Merkel i sama je kći protestantskog pastora, a djetinjstvo i mladost provela je u Istočnoj Njemačkoj.


Gauck, čiji je otac preživio Gulag, u istočnonjemačkom je režimu bio istaknuti disident i nepokolebljivi borac za ljudska prava. Britanski Independent proglasio »njemačkim Nelsonom Mandelom«.


Po slomu komunizma i padu Berlinskog zida devedesetih vodio je ured za žrtve Stasija, takozvani Gauckov ured, u kojem su žrtve istočnonjemačke političke policije mogle vidjeti svoje dosjee. Potpisnik je praške deklaracije o zločinima komunizma iz 2010., zagovarajući procesuiranje komunističkih zločinaca.


Općenjemačka podrška


Prema posljednjim anketama Gaucka za Wulffova nasljednika podržava više od polovice Nijemaca, no on je nadasve skroman, poručivši kako nije Supermen i kako lovorike tek treba zaslužiti.  Izbor Wulffova nasljednika bio je za kancelarku Merkel veliki politički izazov, nakon što su već dva predsjednika države što ih je predložila njezina koalicija morala odstupiti.

Podsjetimo, prije Wulffa berlinski dvorac Bellevue, u kojem je sjedište njemačkog predsjednika, prije kraja mandata napustio je Horst Köhler, koji je dao ostavku zbog neoprezne izjave o njemačkim vojnicima koji u Afganistanu brane njemačke gospodarske interese.


Nakon što je o njemu postignuta suglasnost svih glavnih stranaka, Gauckov izbor za jedanaestog predsjednika Njemačke samo je formalnost. Njemačkog predsjednika bira posebna izborna skupština koja se sastoji od 620 članova Bundestaga, te jednakog broja zastupnika iz parlamenata saveznih država. Novi predsjednik mora biti izabran najkasnije do 18. ožujka.


Uloga njemačkog predsjednika u njemačkom političkom sustavu uglavnom je ceremonijalna, no glavna i nimalo jednostavna Gauckova zadaća bit će povratiti vjerodostojnost i dostojanstvo instituciji koja treba služiti kao moralni autoritet nacije i za koju vrijede posebno visoki moralni kriteriji.