Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
17. studenoga 2018.
Reportaža s Independencea

foto Posjetili smo plutajući LNG terminal u Litvi, sličan onom kakav je planiran u Omišlju. Evo što smo sve vidjeli

Independence je dug 290 metara, širok pedeset i visok kao zgrada od petnaestak katova
Independence je dug 290 metara, širok pedeset i visok kao zgrada od petnaestak katova
Autor:
Objavljeno: 26. ožujak 2018. u 20:28 2018-03-26T20:28:00+02:00

Independence većim dijelom godine koristi zatvoreni sustav, s plinom kao gorivom za zagrijavanje tekućeg prirodnog plina, a ni u ljetnim mjesecima ne koristi natrijev hipoklorit za sprečavanje obraštaja, što govori da bi se i u slučaju izgradnje plutajućeg terminala na Krku mogla i trebala razmotriti slična rješenja

FSRU Independence plutajući je LNG terminal u Klaipedi u Litvi, vrlo sličan terminalu kakav je planiran u Omišlju na Krku. Kako bi vidjeli iz prve ruke kako takav terminal funkcionira, bili smo u posjetu brodu, zajedno s pomoćnikom glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske Vladimirom Svalinom i Mariom Zorovićem, direktorom Zorović Maritime Services iz Rijeke, tvrtke koja zapošljava većinu časnika na Independenceu, pomoraca mahom iz Rijeke i okolice.

Prva postaja bila je luka Klaipeda i ured Hoegh LNG-ja, norveške tvrtke koja upravlja brodom, gdje smo morali proći predavanje o sigurnosti i pravilima ponašanja prilikom dolaska na terminal.

Općenito, sigurnosti se pridaje iznimno velika pažnja. Domaćini su nas uputili da tijekom kratke plovidbe transportnim brodom do terminala moramo nositi zaštitne kacige, naočale, narančaste prsluke s reflektirajućim trakama, te prsluke za spašavanje, a mobilni telefoni moraju biti ugašeni.

Independence je smješten u Kurskoj laguni, točno nasuprot lučkim terminalima Klaipede, i to tik uz Curonian Spit, odnosno na litavskom Kursiu Nerija nacionalni park, stotinjak kilometara dugačak, uzak pješčani otok, koji zatvara lagunu i razdvaja je od Baltičkog mora. Sjeverna polovica otoka je u Litvi, a južna je ruski teritorij, dio Oblasti Kalinjingrada. Curonian Spit je je nacionalni park, ali i dio svjetske prirodne baštine pod izravnom zaštitom Unesco-a.

Na prvi pogled, iz daljine, Independence ne izgleda ni približno golemo, kako smo očekivali, znajući da je riječ o brodu dugom 290 metara, širokom pedeset i visokom kao zgrada od petnaestak katova. Vizualni dojam možda bi bio drugačiji da prekoputa nije kontejnerski i ro-ro terminal s brodovima, posebno kontejnerašima, koji i duljinom i visinom nadmašuju plutajući LNG terminal.

Tek s približavanjem terminalu, postajemo svjesniji dimenzija broda, koji u trenutku pristajanja uz jedan od blokova gata uz koji je vezan, doslovce zauzima čitavo vidno polje. Na gatu nas dočekuju naoružani stražari, još jedna sigurnosna provjera, provjera dokumenata i možemo dalje. No da bi došli na palubu, moramo proći seriju zaključanih vrata, a pristupni put čitavom je duljinom ograđen visokim ogradama sa žilet-žicom na vrhu. Kroz vrata se prolazi isključivo jedan po jedan, a na kompliciranom sustavu stepenica koje vode do palube čeka nas jedan od dvojice prvih časnika palube, Daniel Mandić, te nas uz dobrodošlicu vodi na sam brod.

Independence je dug 290 metara, širok pedeset i visok kao zgrada od petnaestak katova

Po ulasku, odlazimo u konferencijsku salu, gdje nas čeka poznato lice – zapovjednik Duško Nikolić iz Rijeke, cijenjeni stručnjak u »branši«, zajedno s velikim dijelom brodskih časnika, od kojih su jedanaestorica iz Hrvatske. Ukupno su na brodu 33 člana posade, a uz Hrvate to su uglavnom Filipinci, uz trojicu Latvijaca i jednog državljanina Sjedinjenih Američkih Država.

Zahtjevna operacija

Procedura dočekivanja gostiju razrađena je do nasitnijih detalja, što nas i ne čudi, s obzirom na broj posjetitelja koji su do sad bili na brodu. Ukupno je brod posjetilo preko tri tisuće ljudi u malo više od tri godine.

– Praktički svakodnevno imamo posjetitelje, od poslovnih partnera, učenika i studenata, preko građana, pa do političara, kaže zapovjednik Nikolić.

Među posjetiteljima bile su i dvije predsjednice država, predsjednica Litve Dalia Grybauskaite i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, čije su fotografije s broda istaknute u salonu.

Zapovjednik nam prikazuje kratak film o izgradnji Independencea u Hyundaijevom brodogradilištu u Koreji.

– Zovemo ga »Lego movie«, kaže Nikolić, a uskoro nam je jasno i zašto, jer prikazuje ubrzani snimak slaganja golemih dijelova broda u cjelinu.

Nakon toga slijedi prikaz dolaska Independencea u Klaipedu, te početak prekrcaja i proizvodnje. Puštanje u pogon ovog terminala za Litvu je bio događaj od iznimnog značenja, jer je izgrađen s ciljem što veće neovisnosti o uvozu ruskog plina, što mu govori i samo ime koje u prijevodu znači upravo to – neovisnost. Independence, objašnjava nam Nikolić, svojom proizvodnjom može pokriti kompletne potrebe Litve za prirodnim plinom, a plin s ovog terminala izvozi se i na tržišta susjednih zemalja.

Što se Litve tiče, njima se ovaj brod isplatio praktički u trentuku kad je pušten u pogon, jer je ruski Gazprom odmah snizio cijenu prirodnog plina za Litvu za čak 20 posto, kaže Nikolić.

Osim proizvodnje, odnosno uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina koji se distribuira preko nacionalne plinske mreže, Independence služi i za opskrbu drugih plovila i potrošača samim ukapljenim prirodnim plinom(LNG).

Na brodu su 33 člana posade, a uz Hrvate to su uglavnom Filipinci

– Posebno smo ponosni na činjenicu da smo prvi brod ovog tipa na kojemu je istovremeno izvedeno uplinjavanje LNG-a za distribuciju u plinskoj mreži i transfer ukapljenog plina na drugi, manji brod koji opskrbljuje bunkersku stanicu i druge potrošače. Riječ je o tehnički iznimno zahtjevnoj operaciji, jer iz jednog tanka LNG ide na uplinjavanje u procesnom postrojenju na brodu i šalje se dalje plinovodom, dok je istodobno uz nas vezan feeder brod na koji se iz nekog od preostalih tankova prekrcava prirodni plin u tekućem stanju. Da bi to izveli prošli smo nebrojene kalkulacije, proračune, detaljno planiranje i simulacije, no zahvaljujući tako temeljitoj pripremi i stručnosti naše posade, sve je prošlo u najboljem redu, kaže Nikolić.

Procedura dočekivanja gostiju razrađena je do nasitnijih detalja

Prirodni plin proizveden na Independenceu koristi se, osim u proizvodnji električne energije i kućanstvima, u čitavom nizu industrijskih djelatnosti u Litvi, među kojima je i proizvodnja umjetnih gnojiva, koja su ujedno i jedan od značajnijih tereta u luci Klaipeda, odakle se izvoze pretežno u zemlje Latinske Amerike.

Nakon upoznavanja s osnovama funkcioniranja terminala, razgovor neizbježno skreće na planirani sličan terminal na Krku. Pomorci s Independencea, kaže Nikolić, temeljito prate razvoj događanja oko planiranog terminala, no ponekad ih, dodaje zapovjednik, čude podaci koji se iznose u javnoj raspravi, s obzirom na njihova iskustva.

Smeće i otpadne vode s broda otpremaju se, a ne ispuštaju u okoliš

– U pitanje isplativosti terminala ne želim ulaziti, jer to nije naš posao. To je stvar tržišta i investitora. No što se tiče sigurnosti operacija i samog broda, kao i zaštite okoliša, ovo su brodovi na kojima se poštuju najviši standardi, uz strogi nadzor bilo kakvih emisija s broda. Imamo sustav kontinuiranog nadzora kvalitete zraka i vode oko broda, uz stalne inspekcije. Kakvi su standardi rada na brodu možda najbolje pokazuje činjenica da u zadnjih nekoliko inspekcijskih nadzora nismo dobili niti jednu jedinu primjedbu. Svatko tko je plovio zna koliko je to zahtjevno postići na ovako složenom brodu koji ima daleko kompliciranije sustave i procedure od uobičajenih brodova, kaže Nikolić.

Bez primjedbi

Što se tiče ispuštanja natrijevog hipoklorita u more za sprečavanje obraštaja na isparivačima topline, što je planirano na terminalu u Omišlju, uslijed korištenja tehnologije koja toplinom mora zagrijava ukapljeni prirodni plin, na Independenceu se taj spoj uopće ne koristi. Prvenstveno zbog posve drugačijih uvjeta rada.

– Ovdje smo u bočatoj, praktički slatkoj vodi, pa ni ne možemo proizvoditi hipoklorit, koji se inače proizvodi iz samih spojeva u morskoj vodi, odnosno iz natrijevog klorida. Osim toga, temperatura vode je u najvećem dijelu godine preniska da bi se mogla koristiti za proizvodnju, odnosno zagrijavanje ukapljenog prirodnog plina, pa devet mjeseci koristimo zatvoreni sustav u kojemu koristimo plin za proizvodnju pare, čija toplina se koristi u proizvodnji. Međutim, korištenje hipoklorita je prisutno kod drugih terminala, a koncentracija koja se ispušta manja je nego u pitkoj vodi iz vodovoda. Naš primjer pokazuje da brod može raditi i bez korištenja tog spoja.

Bovama se štite od ribara

Prilikom planiranja terminala postojao je otpor i strah lokalnog stanovništva, posebice ribara, koji su bili zabrinuti za moguće posljedice rada terminala u zatvorenoj laguni.

– Ribari su posebno bili zabrinuti, čak su organizirali i prosvjede. Danas, gotovo četiri godine kasnije, u toplijem dijelu godine moramo postavljati bove oko broda, na udaljenosti do koje nam smiju prilaziti ostala plovila, jer oko nas zna ribariti po stotinu i više barki i ribarskih brodova, što samo po sebi govori o stanju ribljeg fonda u blizini broda, kaže Nikolić.

To će vjerojatno značiti da će kroz par godina postojati potreba za mehaničkim čišćenjem sustava za imjenu topline, što se utvrđuje povremenim endoskopskim pregledima. U tom slučaju na kratko će se morati prekinuti proizvodnja, no očito je da cijeli sustav i ovako, bez korištenja kemijskih spojeva za sprečavanje obraštaja, dobro funkcionira. Što se tiče zagađenja bukom i pothlađivanja mora, buka je daleko ispod dopuštene granice, a utvrđeno je da, kad koristimo more, odnosno vodu za zagrijavanje plina, razlika u temperaturi na 500 metara od broda iznosi svega 0,1 celzijev stupanj u odnosu na temperaturu vode na ulazu u sustav, kaže Nikolić.

Inspekcijski nadzor

Njegove navode potvrđuju i nalazi Unesco-ovih nadzora nad utjecajem terminala na nacionalni park Curonian Spit, u kojima stoji da brod nema negativnog vizualnog utjecaja, s obzirom da se uklapa u sliku luke i drugih brodova u lučkom bazenu, a i dovoljno je udaljen od samog parka. U nalazima koji su nam predočeni iz Hoegh LNG-a, kompanije koja upravlja brodom, stoji da su emisije štetnih plinova u zrak tri i pol puta niže od međunarodno dopuštenih standarda za postrojenja sličnog tipa, s obzirom da brod kao gorivo koristi pretežno prirodni plin, uz manji udio diesela. Zahvaljujući tome i emisija čvrstih čestica(čađe) svedena je na minimum, i prema dosadašnjem praćenju iznosi 200 kilograma godišnje.

– Vidimo da je u javnosti prisutan i strah od štetnih spojeva u zraku, no mi dizela trošimo svega oko dvjesto litara dnevno, što je otprilike jednako dnevnoj potrošnji jednog autobusa ili kamiona, kaže Nikolić.

Svo smeće, otpadne vode i tekućine s broda se, dodaje, otpremaju u redovitim intervalima, tako da se ništa ne ispušta ili odbacuje u okoliš, a sve je pod redovitim sustavom praćenja kao i učestalim inspekcijskim nadzorima.

Nakon razgovora, sa zapovjednikom odlazimo u prostor za nadzor operacija teretom (Cargo Control Room), svojevrsni »mozak« svih brodskih operacija koje se odnose na ukrcaj LNG-a, njegovo uplinjavanje i puštanje u plinovod, kao i prekrcaj LNG-a na druga plovila. Glavnu riječ preuzima prvi časnik Antonio Vidaković, koji nam objašnjava iznimno složeni sustav, kojim se upravlja, ali i nadzire svim brodskim operacijama iz ove prostorije.

– Ovdje pratimo sve parametre rada cijelog sistema i upravljamo njegovim radom. Tijekom operacija tu je uvijek časnik koji je u »gvardiji«, uz inženjera za teret i ostale članove posade koji su na svojim pozicijama. Odavdje upravljamo i sustavom za gašenje požara, balastom i svim drugim brodskim sistemima, kaže Vidaković.

Tokovi tereta

Iz kontrolne sobe penjemo se nekoliko katova do komandnog mosta, koji je opremljen, kako i priliči brodu vrijednom preko 300 milijuna dolara, svim najsuvremenijim navigacijskim sustavima i opremom, a s mosta puca pogled na »kuvertu«, palubu broda posve prekrivenu cijevima, ventilima, pumpama i ostalim dijelovima opreme. Zapovjednik i prvi časnik Vidaković pokazuju nam otprilike što je što na palubi, a još jedan prvi časnik, Daniel Mandić vodi nas i na drugu stranu i pokazuje nam pogled na – nogometno igralište.

– Na brodu se radi, ali imamo ponekad i vremena za opuštanje pa znamo zaigrati nogomet, ili smo u teretani, na internetu, ili se družimo u salonima, kaže Mandić.

Nakon komandnog mosta obilazimo »makinu«, ili kako su nam prije ulaska rekli – shopping mall (trgovački centar). U makinu nas vodi upravitelj stroja Jakov Šimičić, a prvo idemo u kontrolnu sobu, gdje nas dočekuje gotovo cijela »postava« strojara. Odlazimo u prostor glavne strojarnice, a već na ulasku nam je jasno zašto je zovu trgovački centar – jer je otprilike iste veličine. Šimičić nas vodi od jednog do drugog sustava, od kotlova za paru, do glavnih generatora, četiri golema stroja koji proizvode električnu energiju za dva elektromotora, ukupne snage 20 tisuća kilovata, koji preko redukcije pokreću propeler broda, ali i električnu energiju potrebnu za rad svih ostalih brodskih sustava.

Na kraju našeg posjeta odlazimo na palubu, u pratnji Vidakovića i Mandića, a s nama je i cargo inženjer Ivica Gržac, kao glavni »turistički vodič«. Polako i strpljivo vodi nas od jednog dijela palube do drugog, objašnjavajući nam komplicirane tokove tereta, pa propana koji se koristi kao medij za njegovo zagrijavanje, zatim pare ili morske vode, što se koriste, ovisno o godišnjem dobu, za zagrijavanje propana kojim se onda grije ukapljeni prirodni plin, sve do izlaznih cijevi kojima se prirodni plin, tada već u plinovitom stanju, pod visokim tlakom šalje u plinovod. Pokazuje nam i brojne sigurnosne sustave, koji sprečavaju nastanak neželjenih posljedica u slučaju bilo kakve nepravilnosti, posebno sustav za automatsko prekidanje prekrcaja tereta prilikom prebacivanja ukapljenog prirodnog plina s LNG tankera na Independence.

U slučaju da, primjerice, dođe do pomicanja brodova koje bi potencijalno moglo dovesti do pucanja cijevi kojima se teret prekrcava s jednog broda na drugi, imamo sustav koji automatski ili upravljanjem iz kontrolne sobe, prekida tok tereta, zatvara ventile i trenutačno odspaja cijevi između dva broda, te odvezuje brodove jednog od drugog. Sve to izvodi se doslovce u trenutku, tako da nema opasnosti od curenja tereta ili drugih neželjenih posljedica, kaže Gržac.

Obučena posada

On i Vidaković ističu važnost poštivanja procedura i temeljitog nadzora i održavanja opreme i svih brodskih sustava, kao i važnost obučenosti brodske posade.

– U svakom trenutku sve na brodu mora funkcionirati i toga se pridržavamo. Svatko mora znati što mu je posao i što činiti u određenim situacijama, jednako kao što sva oprema mora biti potpuno funkcionalna. Nama je to način života i svakodnevni posao, do te mjere da, evo, sutra (u petak, op.a.) imamo najavljen opsežan inspekcijski nadzor, ali kako vidite nemamo nikakvih posebnih priprema za to, jer smo naprosto u svakom trenutku i brod i mi spremni, kažu nam pomorci.

Vrijeme na brodu leti, i nakon povratka s palube u brodski salon, te još malo »ćakule«, vrijeme je za povratak na kopno. Opet slijede sigurnosne provjere na nekoliko razina, vožnja brodom i iskrcaj u luci.

Nakon posjeta Independenceu sa sigurnošću se može reći da je riječ o brodu koji je vrhunac tehnologije u pomorstvu, kojim upravljaju pomorci koji također spadaju u sam vrh svoje branše. Prema viđenom, kao i prema nalazima inspekcija te podacima iz višegodišnjeg praćenja rada broda, očito je da zadovoljava sve postavljene standarde sigurnosti, proizvodnje i očuvanja okoliša. Što se tiče usporedbe s uvjetima u Omišlju, teško je donositi zaključke, budući da Independence radi u posve drugačijim uvjetima, od temperature okolnog mora, saliniteta i tako dalje.

No činjenica da Independence proizvodi već nekoliko godina, iako većim dijelom godine koristi zatvoreni sustav, s plinom kao gorivom za zagrijavanje tekućeg prirodnog plina, a da ni u preostala tri mjeseca ne koristi natrijev hipoklorit za sprečavanje obraštaja, govori da bi se i u slučaju izgradnje plutajućeg terminala na Krku, čemu se, valja naglasiti, protivi lokalna zajednica, mogla i trebala razmotriti slična rješenja, kako bi moguće štetne posljedice bile svedene na najmanju moguću mjeru.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka