Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
19. listopada 2019.
Odgovor osiromašenih

Početak kraja neoliberalizma? Glavni pristaše Brexita bili su - radnici

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 4. srpanj 2016. u 6:57 2016-07-04T06:57:19+02:00

Brexit je zapravo pobuna običnih ljudi protiv establišmenta, protiv ustaljenog poretka i stranaka. To je socijalna reakcija protiv poretka koji o njima ne vodi računa, kaže sociologinja Lisa McKenzie, a ekonomista Jeffrey Sachs dodaje: Brexit je dio dubokog trenda u Sjedinjenim državama i Europi

Izlazak Velike Britanije iz EU (Brexit) zaista je potres, ali će ekonomske štete za tu zemlju biti manje od najavljivanih. Brexit je izazvao ponajprije psihološki šok na Europu i svijet. Naime, od slobodnog tržišta – od njegovih pravila kao što su sloboda kretanja kapitala, roba i radne snage, koje je i Europska unija proglasila svojim temeljnim »vrijednostima« – odlučio se na referendumu zaštititi narod u zemlji koja ga je posljednja tri desetljeća najviše propagirala, još od Margaret Thatcher i Ronalda Reagana. Neki to ocjenjuju kao početak kraja neoliberalizma, ideologije koja zagovara uklanjanje državne kontrole nad kapitalom i tržištem, a koja je i oblikovala svijet nakon pada komunizma.

Katastrofičari predviđaju da će upravo Britanija doživjeti najveću gospodarsku štetu zbog izlaska iz EU, a neki su je procijenili na 300 milijardi eura u sljedeća dva desetljeća. Mnogi vjeruju da će to potaknuti novu ekonomsku krizu u svijetu. Međutim, burze u Britaniji i SAD-u oporavile su se od prvotnog šoka, nadoknadile izgubljene vrijednosti, a u petak su stajale bolje nego prije referenduma.

Sve se više javljaju objektivniji promatrači, koji smatraju da će Brexit uz negativne imati i pozitivne posljedice. Britanski mediji uočavaju da će devalvacija funte, koja je nakon Brexita pala više od 10 posto, potaknuti jačanje britanskih proizvođača i izvoza, jer su britanski proizvodi i usluge preko noći pojeftinili, a uvoz je poskupio. Tisuće turista nagrnule su u London kako bi kupovali po nižim cijenama. Britanska središnja banka ovih dana namjerno sprječava ponovno jačanje funte te priprema masovno tiskanje novca, kako bi pomogla gospodarstvu.

Šok umjerenih razmjera

– Sam Brexit neće biti katastrofa. Odlazak Ujedinjenje Kraljevine iz EU je ekonomski šok umjerenih razmjera, tvrdi Jeffrey Sachs, profesor na američkom sveučilištu Columbia. Britanija, naime, čini samo 0,9 posto svjetskog stanovništva i 2,4 posto BDP-a, dok funta čini samo 4 posto svjetskih deviznih rezervi. Ekonomija će biti pogođena i svjetske rezerve u funtama će se smanjiti. No, negativne posljedice za Britaniju bit će vjerojatno male, osim ako politika ne napravi ozbiljne pogreške, smatra Sachs.

Tačerizam nije otvorio radna mjesta

Britanski sociolog Will Davies daje do znanja da je sve počelo prije tri desetljeća, s premijerkom Margaret Thatcher.
– Tačerizam je radnike ozlovoljio zatvaranjem rudnika i monetarizmom, ali u zamjenu za to nije im stvorio radna mjesta u privatnom sektoru. Poduzetnička ulaganja, za koja neoliberali uvijek vjeruju da čekaju iza ugla, nikad se nisu ostvarila, upozorava Davies.

I komentator Financial Timesa Wolfgang Münchau tvrdi da će posljedice za Britaniju biti »neutralne ili umjereno negativne«, ali vjeruje da će posljedice za EU biti »razorne«. Münchau očekuje da će mnoge članice EU slijediti korake Britanije, a ponajprije Italija, što može dovesti u pitanje opstanak Unije. Čak i da je Britanija ostala u EU – smatra švedska ministrica za EU Ann Linde – ostale članice počele bi tražiti poseban status unutar Unije, kakav je prije Brexita tražio London.

No, puno manje komentatora i medija bavi se pitanjem zašto su se obični Britanci, ponajprije Englezi, odlučili na Brexit. Mediji u zboru tvrde da su to učinili zbog straha od sve većeg broja useljenika. Međutim, sociolozi tvrde da razloge Brexita valja tražiti u pogoršavanju života običnih ljudi, koji su obuzeti neizvjesnošću i strahom za radna mjesta, socijalnu sigurnost te za budućnost sebe i svoje djece. Motivi običnih ljudi ukazuju da nije problem (samo) u Europskoj uniji, već u globalnom neoliberalnom trendu u kojem principi slobodnog tržišta urušavaju nacionalne države, a time i zaštitu stanovništva na svom prostoru.

»Svi su oni isti«

Političari sve više rade u interesu banaka i kompanija, a sve manje u korist onih koji su ih izabrali na izborima.

Ne može nam biti gore

– Dajte Brexitu šansu. Ne može nam biti gore nego što je sada, rekla je za New York Times cvjećarica Maria Taylor iz Sunderlanda, iz sjeverne Engleske koju je zahvatila deindustrijalizacija, siromašenje i iseljavanje ljudi.

Britanska sociologinja Lisa McKenzie, koja godinama proučava život radnika, tvrdi da su upravo radnici bili glavni pristaše Brexita. Radi se o ljudima koji više ne vide razlike među vodećim strankama, laburistima i konzervativcima. »Svi su oni isti«, kažu radnici kojima se život u posljednjih 30 godina sustavno pogoršava, dok socijalne nejednakosti rastu. U istočnom Londonu oni se pitaju kako će plaćati sve skuplje stanarine, dok su njihova radna mjesta sve nesigurnija i sve slabije plaćena. Prema McKenzie, radnici su masovno razočarani jer se njihova opravdana pitanja, koja se tiču sve nesigurnije egzistencije, ne uzimaju ozbiljno. Naprotiv, političari i mediji gledaju ih s visoka i etiketiraju kao »rasiste« i »glupane«, koji ne razumiju navodne blagodati jedinstvenog tržišta. Glavni problem nisu useljenici u Britaniju, kažu analitičari, nego to što je mnoštvu britanskih građana sve gore, a propada i srednja klasa.

– U posljednjih 30 godina, službena politika i mediji oko nje ustrajno su napadali radnike, njihove identitete, njihov rad i kulturu. Posljedica toga jest da su oni prestali slušati političare i da sada rade ono čega se svaki političar boji: koriste se vlastitim iskustvima u prosuđivanju onoga što je za njih dobro, a što loše, tvrdi McKenzie u članku pod naslovom »Brexit je jedini način da radnička klasa nešto promijeni«, objavljenom osam dana prije referenduma. Glavna parola zagovornika Brexita glasila je »Vratite nam našu zemlju«, odnosno »Vratite državu njezinom narodu«.

McKenzie sugerira da je Brexit zapravo pobuna običnih ljudi protiv establišmenta, protiv ustaljenog poretka i stranaka.

Socijalna reakcija

To je socijalna reakcija protiv poretka koji o njima ne vodi računa. S time se na svoj način slaže i Jeffrey Sachs.

– Brexit je dio dubokog trenda u Sjedinjenim državama i Europi. Otprilike polovina njihova stanovništva odupire se globalizaciji kakva se danas provodi. Gotovo sve zemlje u Europi imaju rastuće populističke, protuuseljeničke stranke, dok SAD ima Donalda Trumpa, kaže Sachs. Ti pobunjenici vjeruju da je useljavanje pobjeglo izvan kontrole, da je kulturalno destabilizirajuće i protivno njihovih ekonomskim interesima. Oni vjeruju da su političke i financijske elite udružile snage kako bi zloupotrijebile vlast, izbjegle poreze i kako bi globalizaciju namjestile prema potrebama uskog kruga ljudi, kaže Sachs. Takvi stavovi nisu rasistički, ksenofobični ili fašistički – usprkos onima koji tvrde drukčije i usprkos tome što rasista i ksenofoba među nama ima dovoljno. Ti su stavovi utemeljeni na činjenicama, upozorava Sachs.

Britanski mediji javljaju kako mnoge velike kompanije i banke, poput Vodafonea ili Goldman Sachsa, razmišljaju o tome da svoje sjedište iz Britanije premjeste u neku drugu zemlju, gdje im je poslovanje sigurnije. Čini se da takve kompanije ne vide da Britanija nije izuzetak, jer zaraza Brexita prijeti proširenjem i u ostale zemlje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.