Trećeg dana boravka u Poljskoj Franjo je postao treći papa koji je posjetio Auschwitz. Franjo je u Auschwitz, nacistički koncentracijski logor u kojem je ubijen 1,1 milijun ljudi, većinom Židova, došao tiho i pješke. Prije nego što se zaputio u Poljsku, Franjo je kazao da je molitva u tišini najdostojniji način da se oda počast žrtvama.

Prvu molitvu u tišini Papa je izmolio nakon što je došao do ulaza i zloglasnog natpisa »Arbeit macht frei« (rad oslobađa). Nakon toga otputio se prema bloku 11. U taj su blok nacisti izdavajali logoraše kojima su bile namijenjene specijalne kazne. U bloku 11 posljednje dane svoga života proveo franjevac Maximilian Kolbe.

Kolbe se žrtvovao

Zapovjednik logora je zbog pokušaja bijega jednog logoraša odlučio 29. srpnja 1941. godine da će deset logoraša zatvoriti u blok 11 i nasmrt ih izgladnjeti. Među onima koji su bili određeni za takav način pogubljenja bio je i mladi poljski časnik Franciszek Gajowniczek koji je molio milost jer ima ženu i djecu. Kolbe je predložio da među deset osuđenika na smrt glađu uzmu njega, a ne Gajowniczeka. Nakon dva tjedna u ćeliji, Kolbea su nacisti usmrtili injekcijom fenola. Papa Ivan Pavao II. Kolbea je 1982. godine proglasio svecem.

Papa je bio i kod Zida smrti gdje su nacisti strijeljali više tisuća logoraša. Vidljivo ganut, sastao se i s 12 preživjelih logoraša, Poljacima, Romima, židovima. Među njima je bila 101-godišnja violinistica Helena Dunicz-Niwinska. Papa je sa svakim razmijenio nekoliko riječi. Jedna od preživjelih logorašica 86-godišnja Iwanska Janina kazala je za AFP da je bila jako ganuta susretom s Papom koji joj nije izgledao »samo tužno nego i jako umorno«.

Jedan od preživjelih logoraša pokazao je Franji fotografiju na kojoj je on okružen drugim logorašima i zamolio Papu da se potpiše. U knjizi dojmova Papa je na svom materinjem španjolskom jeziku zapisao »Gospode, smiluj nam se. Gospode, oprosti za toliku okrutnost«.

Hodao u samoći

Papa je posjetio i od Auschwitza nekoliko kilometara udaljeni Birkenau gdje su bile smještene plinske komore i krematoriji i gdje je ubijena većina zatočenika. Papa je samo nekoliko metara od kraja željezničke pruge kojom su vlakovi u stočnim vagonima dovezli stotine tisuća ljudi u taj logor smrti slušao glavnog poljskog rabina Michaela Schudricha kako zajedno sa svećenikom recitira psalam 130, pjesmu za uspinjanje, odnosno pouzdanje u Boga.

U samoći je hodao uz stražarske kule, bodljikavu žicu i ostatke krematorija koje su nacisti digli u zrak prije nego što je logor oslobodila Crvena armija 27. siječnja 1945. godine.

Franjo je u siječnju posjetio rimsku sinagogu. Tom je prigodom pozvao katolike da odbace antisemitizam i kazao da Holokaust, u kojem je ubijeno šest milijuna Židova, treba ostati podsjetnik svakom da u obrani ljudskih prava treba biti maksimalno budan i oprezan.

Franjo je treći papa koji je posjetio Auschwitz. Prije njega učinio je to sv. Ivan Pavao II. za vrijeme svog pastoralnog pohoda svojoj domovini Poljskoj 1979. godine, a Auschwitz je 2006. godine posjetio i Benedikt XVI.

Papa pozvao Poljake da prihvate izbjeglice

Papa Franjo pozvao je u četvrtak u Krakovu mlade da prihvate migrante i izbjeglice, izravno se suprotstavivši poljskoj vladi koja se tome protivi. Papa je to kazao pred više od 600.000 mladih okupljenih na Svjetskom danu mladih, međunarodnom skupu koji traje šest dana i prozvan je »katoličkim Woodstockom«. »Milosrdno srce može biti utočište za one koji nemaju dom ili su ga izgubili; milosrdno srce može sagraditi dom i obitelj onima koji su bili prisiljeni emigrirati; ono zna što je nježnost i suosjećanje«, rekao je.