Papa Benedikt XVI rođen je 16. travnja 1927. godine, a za poglavara Katoličke crkve izabran je 19. travnja 2005. godine, zamijenivši Papu Ivana Pavla II
Benedikt XVI, odnosno Joseph Ratzinger, odstupa sa svoje papinske dužnosti 28. veljače točno u 20 sati. Kako prenose svi svjetski mediji, papa je svoju iznenadnu odluku priopćio najprije jutros na sastanku s vatikanskim kardinalima. Britanski Guardian donosi da je Ratzinger na početu sastanka kazao kako ih “mora izvijestiti o odluci od velike važnosti za život Crkve”.
Britanski uvijek pragmatični u velikim pitanjima već su dali i kladioničarske omjere za izbor novog pape. Prema većini kladionica, Katolička crkva mogla bi prvi put u povijesti imati crnog papu. Naime, kao glavnog kandidata ističu ganskog kardinala Petera Turksona. U stopu ga omjerima slijedi kanadski kardinal Marc Oullet, a treću poziciju drži kardinal Francis Arinze. Još jedan crni kardinal. Prvi talijan na listama bookmakera je kardinal Angelo Scola, trenutačni nadbiskup milanski.
Radio Vatikan je donio čitavu papinu izjavu, prema kojoj su glavni razlozi odstupanja s pozicije njegove godine (85), zbog kojih ne može “iznositi svoje zadaće adekvatno”. Navodi se kako su za posao pape “potrebna snaga i uma i tijela”, a Ratzinger navodi kako je njega snaga posljednjih mjeseci počela napuštati. Svojevrsnu papinsku oporuku Benedikt je završio navodom da želi ostati služiti Crkvi “kroz život odan molitvi”.
Svi se svjetski mediji slažu da je ova vijest došla kao grom iz vedrog neba. Doduše, već se nekoliko mjeseci zna da papino zdravstveno stanje nije najbolje, pogotovo jer pati od osteoporoze i rahitisa. Zbog toga je u pitanje dolazio čak i njegov put na skup mladih katolika u Brazilu na ljeto ove godine. Sad je jasno da on sigurno neće ići, a hoće li novi papa ići tamo, vidjet će se tek po izboru. “Zapovjedništvo” Vatikana preuzima Angelo Sodano, dekan Kardinalskog zbora, koji ima privremenu čelnu funkciju do puštanja bijelog dima, odnosno izbora novog pape, o čemu će odlučiti Vatikanska konklava.
Ovo je tek peti pet u povijesti Katoličke crkve da papa odstupa sa svoje pozicije, i prvi put nakon gotovo 600 godina. Naime, posljedni koji je odstupio je bio papa Grgur XII, ali on je to napravio kao kamen temeljac razrješavanju “Zapadne šizme”. Radi se o dobu kad je Crkva u jednom trenutku imala čak tri pape, onog u Rimu, Avignonu te u Pisi. Prvi koji je ikad odstupio bio je imenjak današnjeg, Benedikt IX još 1045. godine, a zanimljivo je da je drugi koji je odstupio Grgur VI, njegov nasljednik, koji je to napravio samo godinu dana poslije. Grgur je zapravo bio “natjerao” Benedikta da odstupi zbog financijskih malverzacija, da bi potom i njemu pronašli isto niti 12 mjeseci naknadno. Ostavku na svoje mjesto dao je i Celestin V, koji je odstupio 1294. godine, samo par mjeseci nakon što je donio odluku da papa uopće može odstupiti.
Svijet iznenađen povlačenjem
Iznenadna objava pape Benedikta XVI. da se 28. veljače povlači s položaja poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je u ponedjeljak reakcije diljem svijeta, pa se tako među prvima oglasio Berlin koji je odao priznanje »doprinosu Svetog oca Katoličkoj crkvi«.
»Njemačka vlada iznimno cijeni Svetog oca i sve ono što je tijekom života napravio i čime je pridonio Katoličkoj crkvi. Bio je na čelu Crkve skoro osam godina. Ostavio je vrlo osobni pečat kao mislilac na čelu Crkve, ali i kao njezin pastir. Koji god bili razlozi njegove odluke, moraju se poštivati«, kazao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert čiju izjavu prenosi Reuters.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je danas kako je odluka poglavara Rimokatoličke crkve pape Benedikta XVI. da se povuče bez presedana u posljednjih šest stoljeća Crkve.
»Ona svjedoči o visokom stupnju odgovornosti što je Papa osjeća prema Crkvi, prema svojem položaju i – što je najbitnije – prema vjernicima«, smatra Mesić.
U izjavi medijima Mesić je naveo da papa Benedikt XVI., kojega je imao prilike susresti u Vatikanu, nije – za razliku od svojega iznimno popularnog prethodnika kojega bi se, uvjetno govoreći, moglo nazvati i populističkim papom – bio i vjerski vođa i politički čimbenik. »On je u prvome redu bio teolog, i to konzervativnih uvjerenja koja nije ni sakrivao niti je od njih odustajao«, ustvrdio je te naglasio da njegovu odluku valja primiti s punim poštovanjem i uvažavanjem.
»Današnji je svijet, pa i Katolička crkva u njemu, suočen s dosad nezapamćenim izazovima. Valja se nadati da će nasljednik Benedikta XVI. biti netko tko će se s tim izazovima znati nositi, imajući na umu raspoloženje najvećeg broja vjernika, ali i prilike u kojima oni, kao i cijeli svijet, žive«, zaključio je Mesić.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da je to odluka koja je u njoj izazvala »najveće poštovanje«.
»Papa Benedikt XVI. donio je tešku odluku koju u doba u kojem se živi sve duže mnoge osobe mogu razumjeti«, dodala je kancelarka.
Francuski predsjednik Francois Hollande nazvao je ostavku Pape »doličnom«.
»To je jedna ljudska odluka vezana uz slobodnu volju koju treba poštivati«, kazao je Hollande i dodao da »Republika pozdravlja odluku Pape«.Talijanski premijer Mario Monti je kazao da je »vrlo potresen ovom neočekivanom viješću«.
Izraelski vrhovni rabin Yona Metzger pohvalnim se riječima izrazio o papi Benediktu XVI. zbog promicanja međuvjerskog dijaloga, istaknuvši da odnosi između Izraela i Vatikana nikada nisu bili bolji.
»Tijekom njegova razdoblja imali smo najbolje odnose između Crkve i Vrhovnog rabinata i nadamo se da će se taj trend nastaviti«, rekao je Metzger.
»Mislim da ima velike zasluge za promicanje međuvjerskih veza diljem svijeta između judaizma, kršćanstva i islama«, dodao je i zaželio mu »dobro zdravlje i dug život«.Latinski patrijarh Jeruzalema Twal Fouad, koji predstavlja najveću katoličku vlast u Svetoj zemlji, je za Svetog oca kazao da je bio »pater familias koji je mislio na čovječanstvo«.»Njegova gesta samo povećava naše poštovanje i divljenje prema njemu«, dodao je Fouad.
Irski premijer Enda Kenny uputio je najbolje želje papi Benediktu XVI. uz ocjenu da je Katoličkoj crkvi podario »snažno vodstvo«.
»Ovo je očito odluka koju je Sveti otac donio nakon pažljivog razmatranja, usrdnih molitvi i promišljanja. Ona je odraz dubokog osjećaja dužnosti prema Crkvi, ali i razumijevanja koliki pritisak predstavlja duhovno vodstvo u modernom svijetu«, dodao je Kenny.
Britanski premijer David Cameron je ocijenio da će papa Benedikt XVI. »nedostajati kao duhovni vođa milijunima ljudi«. Uputivši mu »najljepše želje«, Cameron je naglasio da je Papa »bez zastoja radio na jačanju odnosa Velike Britanije sa Svetom Stolicom«.
Novi nadbiskup Canterburyja Justin Welby, duhovni vođa Anglikanaca, kazao je da je »teška srca« primio vijest o povlačenju pape Benedikta XVI., ali da »potpuno« razumije tu odluku.
»Teška srca sam primio vijest da se papa Benedikt XVI. povlači s položaja rimokatoličkog poglavara, dužnosti koju je obnašao s dostojanstvom, vizionarstvom i hrabrošću«, kazao je Welby, dodavši da govori u ime »Anglikanaca u cijelom svijetu«.
Škotski kardinal Keith O’Brien je kazao da je »kao i mnogi ljudi diljem svijeta bio šokiran i tužan odlukom pape Benedikta XVI. o povlačenju« s čela Katoličke crkve, dodavši da će se ona pomno razmatrati te da je zasigurno donesena nakon »pomnog promišljanja i molitvi«.
Glasnogovornik Ruske pravoslavne crkve Dimitrij Sizonenko ne očekuje nikakve »drastične promjene u politici Vatikana« prema pravoslavnim crkvama.»U odnosima s pravoslavnim crkvama, Rimokatolička crkva je uvijek održavala kontinuitet između papa«.
Ahmad el Tayyeb, veliki imam glavne teološke institucije sunitskih muslimana al-Azhar, ostao je »zatečen« viješću o papinom povlačenju koju je primio tijekom sastanka iza zatvorenih vrata o izboru novog velikog egipatskog muftije, prenosi Ansa izvor iz al-Azhara.
Ezio Mauro, glavni urednik La Repubblice, kaže da »nema presedana u novijem razdoblju da se Papa povukao zbog lošeg zdravlja te da se novi Papa bira dok je njegov prethodnik živ«.
