Rusija je od apsolutnog uvoznika hrane svake vrste postala veliki izvoznik – Vladimir Putin u tvornici mlijeka / Foto REUTERS
Prekid trgovine između EU-a i Rusije svaki mjesec nosi 3,2 milijarde dolara štete objema stranama, no ne i SAD-u koji s Rusijom i inače nije osobito trgovao. S druge strane embargo na uvoz hrane učinio je već sada Rusiju svjetskom silom u izvozu žita i samodostatnom u opskrbi stanovništva
Rusija se oporavila od pada cijena nafte i od posljedica ekonomskih sankcija koje joj je Zapad uveo 2014. godine, zbog pripajanja Krima tijekom sukoba u Ukrajini. Nakon što je rusko gospodarstvo posrnulo u dvogodišnju recesiju, u drugom tromjesečju ove godine zabilježilo je stopu rasta od 2,5 posto, višu od one u Europskoj uniji.
Sankcije očito nisu postigle svoj cilj, jer Rusija u proteklim trima godinama nije promijenila politiku, niti je njezino gospodarstvo bačeno na koljena. Štoviše, zagovornici ukidanja trgovinskih zabrana dokazuju da su sankcije više pogodile one koje su ih nametnuli, nego Rusiju.
Prema izračunu francuskog istraživačkog instituta CEPII, kao i procjeni iz Ujedinjenih naroda, obje strane doživjele su trgovinsku štetu od oko 155 milijardi američkih dolara. Od toga, oko 100 milijardi gubitaka pretrpio je Zapad, a ponajprije članice EU-a, koje imaju i najveću trgovinu s Rusijom. Na zaoštravanju s Rusijom proteklih je godina najviše inzistirao SAD, koji s tom zemljom ima razmjerno malu trgovinu. Zapad je uveo sankcije na trgovinu s ruskim energetskim, vojnim i financijskim sektorom.
Rusija je kao protumjeru sankcijama uvela embargo na uvoz hrane sa Zapada/ Foto REUTERS
Kao odgovor na sankcije iz 37 zemalja Zapada, Rusija je odmah uvela kontrasankcije. Zabranila je uvoz njihovih poljoprivrednih proizvoda, što je dovelo do golemih viškova i pada cijena hrane u Europskoj uniji. Ipak, ruske mjere odmazde nisu zapadnim gospodarstvima pričinile takvu štetu kao mjere njihovih vlastitih vlada.
Poticanje domaće industrije
– Većina trgovinskih gubitaka ne može se pripisati odmazdi Rusije, nego sankcijama Zapada, tvrdi CEPII. Prekid znatnog dijela trgovine između dviju strana svaki mjesec donosi novih 3,2 milijarde dolara šteta na objema stranama, tvrdi taj francuski institut. Samo hrvatski proizvođači hrane, prema domaćim procjenama, dosad su na trgovini s Rusijom izgubili više od 50 milijuna dolara.
Rekordne ruske žetve ugrozile su kanadski izvoz žita / Foto REUTERS
Ruska vlada tvrdi da najveću štetu njezinu gospodarstvu u proteklim trima godinama nisu počinile sankcije Zapada iz 2014. godine, već istodobni pad cijena nafte na svjetskom tržištu. Zbog toga je gospodarstvo najviše posrnulo tijekom 2016. godine, ukupno 3,7 posto. Sankcije su tom padu pridonijele samo s jednim postotnim bodom, prema službenoj procjeni Moskve. Glavni je problem Rusije u tome što je previše ovisna o izvozu nafte, jer je tako punila oko 50 posto državnog proračuna. Cijena nafte u svijetu i dalje je razmjerno niska, oko 50 dolara po barelu. Upravo zbog nafte »rusko gospodarstvo je dospjelo u bolnicu«, ocijenio je Igor Šuvalov, zamjenik ruskog premijera.
Foto REUTERS
Da bi ublažila ovisnost gospodarstva o nafti i smanjila utjecaj sankcija, ruska je vlada 2014. poduzela opsežne mjere za zamjenu uvoznih proizvoda domaćima. U poticanje vlastite industrijske i poljoprivredne proizvodnje preusmjerila je više od 4 milijarde dolara. Mjere su uglavnom urodile uspjehom, osobito u poljoprivredi koja nakon 2014. bilježi rekordne žetve u povijesti.
Christian Lindner, predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) je dan nakon što je njegova stranka na izborima izborila povratak u Bundestag, ponovio svoje sporno stajalište da bi rusku aneksiju Krima trebalo prihvatiti. »Za Krim se ništa više ne može učiniti i mislim vrijeme je da prihvatimo tu činjenicu i počnemo tragati za dugoročnim rješenjima«, rekao je Chritian Lindner. Bez sumnje iza toga stoje veliki gubici kojima je izloženo njemačko gospodarstvo zbog provođenja sankcija protiv Rusije.
– Nakon uvođenja sankcija dogodio se procvat ruske poljoprivrede, ocijenio je Financial Times. Rusija se pretvara u svjetsku »velesilu u opskrbi hranom«, dodaje Japan Times. Godine 2016. Rusija je požnjela rekordnih 119 milijuna tona žitarica, od čega je 31 milijun prodala inozemstvu, čime je postala najveći izvoznik žita u svijetu. Na izvozu hrane počela je zarađivati više nego na prodaji oružja. Prema zapadnim izvorima, i ovogodišnja ruska žetva je »zapanujuća« i »šokantna«. Izvoznici žita iz Kanade, primjerice, boje se da neće moći prodati svu ljetinu, jer su Rusi osjetno jeftiniji.
Pregovori s Kinom
Zahvaljujući mjerama vlade, sva piletina i svinjetina u Rusiji sada je iz domaće poizvodnje. Proizvodnja povrća lani je skočila 30 posto u odnosu na 2015. godinu. Prema Financial Timesu, čini se da su sankcije bile dobrodošle predsjedniku Vladimiru Putinu, kako bi ostvario svoju dugogodišnju strategiju da Rusija postane zemljom koja u osnovi može sama sebe prehraniti. Prema ruskim medijima, Moskva strateški pregovara s Pekingom o mogućnosti povećanja poljoprivredne proizvodnje u Sibiru, za potrebe prenapučene Kine koja nema dovoljno obradivih površina. Stručnjaci kažu da dugoročnom razvoju poljoprivrede u Rusiji idu na ruku klimatsko zatopljenje, nezagađeno tlo i njezina nova tehnologija.
Procvatu poljoprivrede pomogla je devalvacija rublja iz 2014. godine, koja je automatski poskupila uvozne proizvode, a pojeftinila domaće proizvode u izvozu. »Ruska poljoprivreda preko noći je postala izvanredno profitabilna«, tvrdi Andrej Gurijev, direktor londonskog prestavništva ruske kompanije PhosAgro. Deprecijacija domaće valute »stvara fantastično cjenovno okružje za sve što poljoprivreda može proizvesti«, kaže Gurijev u Financial Timesu.
Ruske mjere za supstituciju uvoza najmanji su uspjeh postigle u proizvodnji robe široke potrošnje, jer dvije trećine i dalje dolaze iz inozemstva, prema pisanju ruskog portala Sputnik. Međutim, vlada je poduzela dodatne mjere za razvoj visoke tehnologije, posebno na vojnom i transportnom području.
Razvitak tehnologije
Rusija je proteklih godina razvila vlastitu tehnologiju za horizontalno bušenje tla i za vađenje nafte iz škriljaca. Veliki državni poticaji za razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i vlastitog softvera omogućili su Rusiji da vrijednost izvoza iz te djelatnosti poveća na sedam milijardi dolara.
Usprkos tome što Zapad od sankcija ima dvostruko veće štete od Rusije, njihovo ukidanje zasad nije na vidiku. Iako se zemlje poput Italije zauzimaju za ukidanje trgovinskih zabrana, Europska unija je ovoga ljeta automatski produljila sankcije protiv Moskve. Popuštanje zagovara i američki predsjednik Donald Trump, ali ga je Kongres svojim nepopustljivim stavom prisilio na zaoštravanje. Kongres je u srpnju uveo dodatne sankcije protiv Rusije i protiv europskih poduzeća koja surađuju s ruskim energetskim divovima – zbog navodnog miješanja Moskve u američke izbore.
Međutim, ima znakova da se napetosti velikih sila oko Ukrajine smiruju. Vladimir Putin je početkom rujna predložio da Ujedinjeni narodi pošalju mirovnu misiju u Donbas, što je načelno podržao i predsjednik Ukrajine Petro Porošenko. To bi mogao biti prvi korak prema mirnom, političkom rješenju sukoba u istočnom dijelu Ukrajine.
