Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Potresna priča Alena Muhića

Obraćanje u sjedištu UN-a: "Moj biološki otac je čovjek koji nije osuđen za ratni zločin silovanja"

Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 1. studeni 2019. u 17:30 2019-11-01T17:30:36+01:00

Od 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca bili žrtve seksualnog nasilja tijekom rata u BiH

Moj biološki otac je čovjek koji nije osuđen za ratni zločin silovanja, rekao je u obraćanju u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku Alen Muhić, dijete silovane majke, rođen ratne 1993. godine u goraždanskoj ratnoj bolnici, prenosi televizija N1.

Ured posebnog predstavnika glavnog tajnika za seksualno nasilje u sukobima i Stalna misija Južne Afrike pri Ujedinjenim narodima obilježili su desetogodišnjicu mandata i usvajanja UNSCR 1888 "Zaštita žena i djevojčica od seksualnog nasilja u oružanim sukobima" čime je pokrenuto pitanje seksualnog nasilja u konfliktima.

Osnivanje ovog mandata posvećeno je sprečavanju i suočavanju sa seksualnim nasiljem u konfliktima koje je prepoznato kao prijetnja za održivost mira u svijetu.

Područuje djelovanja ovog mandata obuhvaća pitanja kolektivne svijesti i poticanje međunarodne zajednice u pogledu rješavanja pitanja silovanja u ratnim zonama, ali i rješavanje problema socijalne stigmatizacije s kojom se suočavaju preživjele i preživjeli.

BiH udruga "Zaboravljena djeca rata" dobilo je poziv za sudjelovanje kako bi se na ovom velikom događaju pokrenulo pitanje djece čije su majke zatrudnile nakon silovanja u ratu.

Tom prilikom članovi udruge Alen Muhić i Nadia Delić Klevstad su održali govor. Udruga "Zaboravljena djeca rata" osnovana je 2015. godine, ali sa svojim aktivnim djelovanjem počela je u srpnju 2018. godine i od tada broji mnogobrojne uspjehe poput: sudjelovanje i obraćanje na programu Nobelove nagrade za mir, kreiranje prve povijesne izložbe "Breaking Free" koja obuhvaća priče djece rođene zbog rata i žena preživjelih, članstvo u međunarodnoj mreži "Born of War" koja obuhvaća i djecu rođenu zbog rata iz Drugog svjetskog rata.

Alen Muhić / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Predsjednica Udruženja Ajna Jusić bila je glavna govornica na temu "Inkluzija djece rođene zbog rata" na konferenciji "Stand Speak Rise Up" koju je organizirala Maria Teresa, velika vojvotkinja od Luksemburga.

Trenutno je ova udruga jedina na svijetu koja se bavi društvenom i pravnom vidljivosti djece rođene zbog rata i svojim djelovanjem pokrenulo je ovo pitanje na međunarodnoj razini čime su ispisane prve stranice povijesti.

Zaboravljena djeca rata

Udruga "Zaboravljena djeca rata" je učinila BiH prvom državom u svijetu koja čini sistematske i društvene korake u društvenom i zakonskom prihvaćanju ove kategorije ljudi.

"Zovem se Alen Muhić. Dolazim iz Goražda, malog grada smještenog na obali Drine u istočnoj Bosni. Rođen sam 1993. godine u najgore doba rata, kada nije bilo ničega što ljudima treba.

Nije bilo struje, nije bilo vode, nije bilo hrane, nije bilo topline i ljubavi, nije bilo nade. Majka me je ostavila dva dana nakon mog rođenja i otišla je za svojim životom. Moj biološki otac je čovjek koji nije osuđen za ratni zločin silovanja. Usvojen sam od strane domara u bolnici u kojoj sam rođen", rekao je Alen Muhić u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Kako je kazao, porodica Muhić se usudila usvojiti ga. 

"Dijete koje je plod silovanja. To su ljudi koji su mi pružali bezuvjetnu ljubav sve ove godine. Ljudi koji me gledaju kao svoje rođeno dijete. Ja se nikada nisam osjećao usvojenim, a znao sam da sam usvojen. Danas sam sretan što slobodno i s ponosom mogu pričati o sebi i svojim najdražim, bez trunke srama, nisam se dao zarobiti u oklop žrtve i tako ostati trajno u stanju bespomoćnosti i čekati nečiju milostinju", rekao je Muhić, prenosi televizija N1.

Borac je po prirodi.

"Volim ljude, volim život. Otac sam trogodišnjeg sina i suprug. Radim u bolnici u kojoj sam rođen, u bolnici u kojoj sam ostavljen od biološke majke, u bolnici u kojoj sam usvojen. Aktivist sam i predsjednik skupštine udruge 'Zaboravljena djeca rata'. U našoj udruzi ima djece iz različitih etničkih grupa. Ali mi smo jedno. Mi smo braća i sestre. Nas ne zanimaju međuetničke podjele. Mi smo jedno. Mi se volimo i pomažemo", poručio je Muhić.

Alen Muhić / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Udruga "Zaboravljena djeca rata" osnovana je 2015. godine, 20 godina nakon rata. Glavni cilj organizacije jeste inicirati i predstavljati osjetljive narative o posljedicama rata koje se tiču njenih nevinih žrtava: djece rođene zbog rata.

Postoje tri podkategorije djece rođene zbog rata, a većinom su to djeca rođena iz ratnih silovanja, seksualne eksploatacije i trgovine ženama i djevojčicama u konfliktnoj i postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini.

Ono što ova djeca, koja su danas adolescenti i mladi ljudi, imaju zajedničko su iskustva stigmatizacije i diskriminacije, pitanja identiteta i vezanosti, emocionalne poteškoće, nedostatak zakonskih prava i statusa, kao i poteškoće u suočavanju sa procesom pronalaženja i saznavanja istine, kao i biološkog porijekla.

Prema procjenama, između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca bili su žrtve seksualnog nasilja tokom rata u Bosni i Hercegovini, dok je broj žena žrtava seksualne eksploatacije i trgovine u post-konfliktnom, ali i dalje vojnom kontekstu nakon rata ostao nepoznat.

Djeca prepuštena sama sebi

Ova organizacija je prva takve vrste koja se bavi posljedicama masovnog silovanja, seksualnog iskorištavanja i trgovine ljudima koja su se dogodila za vrijeme i nakon rata, te današnjom važnosti govorenja o velikom broju djece rođene na ovaj način. Glavni problem vezan za ovaj fenomen jest taj što su ta djeca ostala potpuno izolirana i nepriznata kao ranjiva grupa.

Posvećeni su pružanju adekvatne pomoći i podrške djeci rođenoj zbog rata koja su pretrpjela kršenje osnovnih prava djeteta. Jedan od njihovih ciljeva je prevladavanje negativnih iskustava, vraćanje povjerenja i nade, kao i osiguravanje mogućnosti za izgradnju mirnije i prosperitetnije budućnosti ove djece i obitelji koje će formirati.

Fokusirani su na podizanje svijesti o ranjivosti različitih podkategorija djece rođene zbog rata, poboljšanje njihovog psihosocijalnog i pravnog statusa u Bosni i Hercegovini, razvijanje okvira za zagovaranje promjena i dopuna međunarodnog i domaćeg zakonodavstva u vezi sa zaštitom prava djece rođene zbog rata, podržavajući njihovu socijalnu integraciju i borbu protiv stigme i diskriminacije vezanih za žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu i djecu rođenu zbog rata.

Udruženje je pokrenulo i inicijativu za pravnu analizu postojećih zakona u BiH koji bi mogli regulirati pravni status djece rođene zbog rata. Cilj je zagovaranje usmjereno ka usvajanju jedinstvenog zakona o civilnim žrtvama rata u BiH: zakona koji preživjele neće razdvajati od pripadnika opće populacije.

Iako rastu u društvu u kojem vodeće političke elite stalno pričaju o prošlosti, hraneći tako i dalje međuetničke podjele i animozitete, djeca rođena zbog rata iz Bosne i Hercegovine prevazilaze ove prepreke i žele biti posvećena čovječanstvu kako bi mogli formulirati smislenu viziju budućnosti za sve nas.

Ovo su načini na koje traže da se zaustave svi oblici seksualnog nasilja u konfliktnim i postkonfliktnim zonama, da se sada zaustavi kršenje dječijih prava, ali i da se podrže procesi izgradnje mira i pomirenja u zemlji i šire.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.