Posthladnoratovska strategija

Obama Putinu ne vjeruje i želi gospodarski i politički izolirati Rusiju

Hina

Obama je zaključio da, čak i u slučaju da se rješi sadašnji spor oko Krima i istočne Ukrajine, nikada neće imati konstruktivan odnos s Putinom



WASHINGTON Čak i kada kriza u Ukrajini nastavlja prkositi lakim rješenjima, američki predsjednik Barack Obama i njegov savjetnički tim gledaju dalje od trenutnog sukoba pokušajvajući osmisliti dugoročni pristup Rusiji koji uključuje napredniju verziju hladnoratovske strategije, piše u nedjelju The New York Times.


Baš kao što je SAD nakon Drugog svjetskog rata odlučio suprotstaviti se Sovjetskom Savezu i njegovim ambicijama, Obama je sada usredotočen na izolaciju Rusije predsjednika Vladimira Putina režući joj gospodarske i političke veze s ostatkom svijeta i ograničavajući njezine ekspanzionističke ambicije u susjedstvu.


Obama je zaključio da, čak i u slučaju da se rješi sadašnji spor oko Krima i istočne Ukrajine, nikada neće imati konstruktivan odnos s Putinom, kažu njegovi savjetnici.




Kao posljedicu toga stava, Obama će posljednje dvije i pol godine na dužnosti iskoristiti da umanji štetu koju Putin može izazvati, održati što minimalniju razinu suradnje i ignorirati prvog čovjeka Kremlja na račun važnijih vanjskopolitičkih područja gdje je moguće postići napredak.


“To je strategija koju pokušavamo provesti”, rekao je Ivo Daalder, bivši Obamin veleposlanik u NATO-u i sadašnji direktor Vijeća za vanjske poslove u Chicagu.


Obama pokušava novome vremenu prilagoditi pristup Moskvi koji je 1947. postavio diplomat George Kennan i koji je dominirao američkom strategijom do pada Sovjetskog Saveza.


Prioritet administracije je postići međunarodni konsenzus protiv Rusije, uključujući čak i Kinu, vjernog ruskog saveznika u Vijeću sigurnosti UN-a.


I dok se Obamina dugoročna strategija oblikuje, u njegovoj vladi traje tiha rasprava koliko daleko s njome ići u kratkome roku.


Gospodarski savjetnici zasad smatraju da ograničeni pristup donosi rezultate upozoravajući da bi jedan jači potez u ovome trenutku mogao biti korak previše u očima nestabilnih Europljana i nanijeti štetu još uvijek krhkim gospodarstvima na obje strane Atlantika, navodi list.