Diplomatski rat SAD-a i Rusije sve je žešći, a odnosi dviju velesila trenutačno su loši kao u najnapetijim trenucima tijekom Hladnoga rata. Sjedinjene Države zatražile su od Rusije prije desetak dana da zatvori konzulat u San Franciscu i diplomatske anekse u Washingtonu i New Yorku. To je odgovor službenog Washintona na potez Moskve koja je prije mjesec dana protjerala više od 700 američkih diplomata, nakon što je SAD uveo dodatne sankcije protiv Rusije zbog njezinog navodnog miješanja u američke predsjedničke izbore.
Rusija je najnoviji potez SAD-a opisala kao »mračan dan u povijesti američke diplomacije«, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je to »bezočnim kršenjem međunarodnih pravila«. Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je od svoje vlade da tuži SAD pred američkim sudom zbog onemogućavanja Rusiji da koristi svoje vlasništvo. »Da vidimo sada kako funkcionira hvaljeno američko pravosuđe«, rekao je Putin, prema agenciji AP.
Zahlađivanje u diplomatskim odnosima ubrzalo se potkraj prošle godine, na kraju mandata predsjednika Baracka Obame, koji je naložio protjerivanje 25 ruskih diplomata – jer je navodno upletanje Rusije u predsjedničke izbore neizravno pomoglo Donaldu Trumpu da postane američki predsjednik. Rusija je optužbe zanijekala, a Putin nije odmah poduzeo kontrapotez, smatrajući to pretjerivanjima američkog predsjednika na odlasku. Međutim, kad je američki Kongres potkraj srpnja izglasao dodatne sankcije protiv Rusije, Moskva je odlučila prepoloviti američko diplomatsko osoblje u Rusiji. Oko 750 Amerikanaca protjerala je iz zemlje. Kad je Washington na to reagirao zatvaranjem ruskog konzulata u San Franciscu, Moskva je u oštroj reakciji pripisala Washingtonu da njegovi agenti žele provaliti u zgradu i postaviti prislušne uređaje. State Department je to opovrgnuo. Američki izvori tvrde da je u zatvorenim ruskim predstavništvima u SAD-u viđen dim, jer su službenici vjerojatno palili dokumente. Ruski mediji, pak, nakon toga su prikazali video koji prikazuje nepoznate ljude kako poput provalnika hodaju po krovu ruskog konzultata u San Franciscu. Razvoj događaja podsjeća na stare špijunske filmove snimane tijekom Hladnoga rata.
Veze s Moskvom
Donald Trump, međutim, suzdržava se od napada na Vladimira Putina, o kojem je u izbornoj kampanji pozitivno govorio. Ovoga ljeta oklijevao je potpisati zakon kojim se pooštravaju sankcije protiv Rusije, prema pisanju američkih medija. Međutim, na zaoštravanje stajališta prema Moskvi prisiljava ga Kongres, koji je nove sankcije donio gotovo jednoglasno. Kritičke riječi prema Trumpu izbjegava i Putin, koji je njegov dolazak na čelo SAD-a dočekao kao mogućnost za zatopljavanje rusko-američkih odnosa.
Prema mišljenju komentatora kineskog Global Timesa dolaskom Trumpa na vlast američko-ruski odnosi pali su na »najnižu točku u povijesti« i »zalaze u slijepu ulicu«.– Američko-ruske veze više nisu pod kontrolom Trumpa i Putina, a čak i da dvojica lidera požele unaprijediti odnose, sadašnje političko okruženje ne bi im omogućilo da tu puno naprave, procjenjuje Global Times. Zapravo, »dvojica predsjednika sputana su domaćim snagama«, što potvrđuje i sadašnji diplomatski rat dviju zemalja. Stoga kineski list smatra da u analizi međunarodnih političkih pitanja ne treba precjenjivati utjecaj kojeg imaju lideri dviju sila, jer je njihov osobni utjecaj manji nego što se nekima čini.
Razvoj događaja, međutim, ide suprotnim smjerom. Upitan je li razočaran u Trumpa, Putin je proteklog tjedna odgovorio da je to pitanje naivno. Trump »nije moja navjesta, a ja nisam njegov mladoženja«, rekao je ruski predsjednik za boravka u Kini. Štoviše, Putin je najavio da Rusi mogu protjerati dodatnih 155 američkih diplomata, ali da to »zasad« neće učiniti. Ako dvije velesile nastave jedna drugoj odgovarati potezima »milo za drago« i međusobno zatezati odnose, promatrači se boje mogućeg izbijanja novog svjetskog rata. Takav ishod zasad nije na vidiku, osim zaoštravanja međunarodnih odnosa zbog nuklearnih pokusa u Sjevernoj Koreji. Ipak, mnogi u Europi i svijetu duboko su zabrinuti. Prema mišljenju komentatora kineskog Global Timesa, zatezanje američko-ruskih odnosa zasad je »pod kontrolom«, ali razvoj događaja je neizvjestan.
– Gotovo svakome je poznato da bi dvije zemlje mogle surađivati u borbi protiv Islamske države, u sirijskom mirovnom procesu, ili u sjevernokorejskom nuklearnom problemu. Prvi susret Trumpa i Putina na sastanku G20 u Hamburgu probudio je tračak nade u popuštanje njihovih odnosa. Ipak, akt američkog Kongresa o novim sankcijama protiv Rusije smjesta je potkopao prijašnje napore dvojice lidera, piše Global Times. Snage koje u SAD-u žele zaoštravati odnose s Rusijom, prema Global Timesu, koriste nekadašnje Trumpove veze s Moskvom, kako bi ga sustavno napadale. »Da bi pokazala tzv. političku korektnost, Trumpova adminstracija mora se dokazivati napadanjem Rusije u svakoj prilici. Suočena s učestalim napadima iz SAD-a, Rusija nema druge opcije osim odmazde, čime se pokreće spirala eskalirajućih napetosti«, ocjenjuje kineski list, koji smatra da se Rusija umnogome suzdržava od zaoštravanja, od toga da na američke poteze odgovara istom mjerom.
Optužbe za hakiranje
Službeni povod za zaoštravanje američko-ruskih odnosa na krhkim je temeljima. Iako Kongres optužuje Rusiju za upletanje u američke izbore, i dalje je nepoznato tko je zapravo provalio u kompjutore u sjedištu Demokratske stranke u Washingtonu te ukrao dokumente koji su u predizbornoj kampanji potom iscurili putem WikiLeaksa i kompromitirali kandidatkinju za predsjednicu Hillary Clinton. Američki je Nation u kolovozu objavio opširan članak u kojem, pozivajući se na stručnjake, tvrdi da komjputori nisu bili hakirani putem interneta, ni iz Rusije, niti iz bilo koje druge države, već je podatke mogao ukrasti samo netko iz samog sjedišta Demokratske stranke, skinuvši ih s kompjutora na tzv. memorijski štapić. Radilo se, prema nekim medijima, o protivnicima Hillary Clinton, odnosno zagovornicima njezinog protukandidata Bernieja Sandersa, koji su bili nezadovoljni time što je Clintoničina ekipa namještala predizbore u Demokratskoj stranci u njezinu korist. Zbog tog namještanja neki su suradnici Hillary Clinton u stranci naknadno podnijeli ostavke na dužnosti.
Jedan od dokaza koji opovrgava tvrdnje da su kompjutori u Demokratskoj stranci (DC) hakirani putem interneta jest i nalaz forenziračara, prema kojem je prigodom krađe dokumenata 5. srpnja prošle godine netko sa servera preuzeo 1.976 megabita podataka tijekom 87 sekundi, prema Nationu. To znači da je brzina preuzimanja bila 22,7 megabita u sekundi. Međutim, testovi su pokazali da ni najbolji internetski operatori u SAD-u u tom trenutku nisu mogli osigurati takvu brzinu preuzimanja podataka, već maksimano oko 15 megabita u sekundi. Na prekooceanskim linijama brzina interneta još je manja nego u SAD-u. Dakle, serveri DC-a nisu mogli biti hakirani putem interneta, već je to moglo biti napravljeno isključivo iznutra, iz stranke – zaključuju izvori Nationa – jer tipična brzina preuzimanja podataka s kompjutora na vanjski disk (ili štapić) kroz portu USB2 iznosi 23 megabita u sekundi.
Međutim, matični mediji i većina političara u SAD-u prihvatili su kao gotovu činjenicu da su Rusi hakirali servere u Demokratskoj stranci. Ta je stranka u kolovozu općenitim riječima demantirala članak u Nationu, tvrdeći da se spomenuti list, nažalost, priključio onima koji kuju teorije zavjere i koji ne vjeruju američkim obavještajnim službama koje su optužile Ruse za hakiranje. Međutim, kritičari tih optužbi i dalje upozoravaju da tajne služne još danas nisu pružile uvjerljive dokaze za svoje tvrdnje. U međuvremenu, odnosi SAD-a i Rusije se dramatično zaoštravaju.
