Danak masovnost

Nesvakidašnji incident na Everestu: stotinjak Šerpa napalo trojicu alpinista

Vedrana Simičević

Nakon verbalne svađe s grupom postavljača »fiksne užadi«, svjetski poznate alpiniste Uelija Stecka, Simonea Moroa i Jona Griffitha na 6.400 metara dočekalo je više od stotinu razljućenih Šerpa koji su ih gađali kamenjem



Nezapamćen incident dogodio se ovog vikenda na južnoj, nepalskoj strani Mt. Everesta, gdje je u punom jeku penjačka sezona. Najviši vrh svijeta već je više godina pod opsadom penjača iz cijelog svijeta, često i posve neiskusnih, koji u režiji specijaliziranih agencija pokušavaju osvojiti 8.850 metara visoku planinu. Prema nekim informacijama, u podnožju planine s južne strane trenutno se nalazi rekordnih tisuću ljudi, a jedna od posljedica ovakvog »turističkog« pristupa planini dogodila se ove subote, kad je više od stotinu Šerpa na visini od 6.400 metara napalo trojac poznatih svjetskih alpinista, Švicarca Uelija Stecka, Talijana Simonea Moroa, te Engleza Jona Griffitha. Steck, poznat po svojim brzim solo usponima na najteže stijene svijeta, te Moro, jedan od najpoznatijih himalajista svih vremena koji je i na Everestu već bio četiri puta, imali su namjeru uspostaviti novu, tešku rutu na najviši vrh svijeta po pravilima »fair playa« u alpinizmu – bez upotrebe kisika i bez korištenja usluga Šerpi – pripadnika nepalskog naroda koji u Himalaji rade kao penjački vodiči. 


  Svađa na 7200m



 Veliki broj ljudi koji svake godine agencijama plaćaju između 30 i 50 tisuća dolara da bi najlakšom rutom uz pomoć vodiča i usluga Šerpi došli na vrh, iz godine u godinu povećavaju zabrinutost da bi takva masovnost mogla rezultirati nesrećom. Ne čudi stoga što Šerpe Everest smatraju svojim područjem djelovanja i žele stvari držati pod kontrolom da smanje broj tragedija. Zanimljivo je, međutim, da je upravo Simone Moro u Nepal vlastitim sredstvima dopremio helikopter kako bi Šerpama pod Everestom pomogao u sve brojnijim akcijama spašavanja.





U subotu je međutim, tijekom aklimatizacije po tzv. »normalnoj ruti« kojom se svake godine na vrh popne par stotina ljudi, trojac upao u svađu s ekipom Šerpa koji su postavljali fiksirana užeta. Šerpe su trojcu zabranili korištenje »fiksne užadi« dok ne završe s radom, pa su se Moro, Steck i Griffith pomaknuli pedeset metara ulijevo i nastavili penjati ne smetajući Šerpama. Kako bi, međutim, došli do svojih šatora koje su već ranije postavili na 7.200 metara visine, bili su prisiljeni »prečkati« ulijevo i ponovo se susreti sa Šerpama. Prema tvrdnjama Moroa to je razljutilo vođu Šerpa, te je došlo do svađe, nakon čega su se Šerpe demonstrativno spustile do nižeg logora. U pokušaju da ispravi incident, Steck je potom sam fiskirao još 200 metara užadi. No kad su se nekoliko sati potom i trojica penjača spustili do logora 2, tamo ih je dočekala razljućena gomila od stotinjak Šerpa koja ih je gađala kamenjem, te ih fizički napala, a ozbiljnije posljedice spriječila je grupa drugih penjača koji su stali između trojca i razljućene gomile. Moro, Steck i Griffith u svom priopćenju tvrde da im je potom zaprijećeno smrću ukoliko odmah ne napuste planinu, što su oni i učinili. 


  Skupa dozvola


I dok vođa grupe Šerpa tvrdi da su »zapadnjaci« u svom napredovanju rušili led na njegovu ekipu, Moro i njegov tim tvrde da ih oni ni na koji način nisu ugrožavali. Što se točno dogodilo utvrđuje i nepalska policija koja je navodno privela inicijatore napada, te ispitala i strane penjače. Od kad je Everest postao tzv. »komercijalna planina«, svake godine tim Šerpi »fiksira« stotine metara užadi od baze do vrha Everesta kako bi klijenti komercijalnih agencija koje zapošljavaju i Šerpe mogli lakše i sigurnije doći do vrha. Većinom zbog te usluge, svaka osoba koja se želi popeti na Everest, koristila ili ne usluge agencija i Šerpa, mora platiti dozvolu od oko 10 tisuća dolara. Posljednjih godina na Everest dolazi tek manji broj ponajboljih alpinista koji u pravilu izbjegavaju tzv. »normalnu« najlakšu rutu i na vrh pokušavaju doći isključivo vlastitim snagama po još neispenjanim rutama, što se danas smatra najispravnijim vidom alpinizma kao sporta.