Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
11. prosinca 2019.
Rastu napetosti

NJEMAČKA SE BOJI KINE Zašto toliko rastu napetosti između EU-a i Pekinga?

Rastu napetosti između EU-a i Pekinga / Foto REUTERS
Rastu napetosti između EU-a i Pekinga / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 21. ožujak 2018. u 7:15 2018-03-21T07:15:39+01:00

Dok s jedne strane prigovara srednjoj Europi, Njemačka među članicama EU-a prednjači u ekonomskoj suradnji s Kinom

Njemačka i Europska komisija pritišću Kinu i srednjoeuropske članice Europske unije da obuzdaju međusobnu gospodarsku suradnju. Ta njihova rastuća suradnja ugrožava jedinstvo Unije, njezina pravila igre, kao i interese najjačih zapadnoeuropskih ekonomija.

Prema Reutersu, koji se poziva na procjene triju »europskih diplomata«, ima znakova da bi se mogao odgoditi redoviti forum u Sofiji, koji je Kina potkraj ove godine dogovorila sa 16 članica srednje i istočne Europe. To su Bugarska, Hrvatska, Češka, Slovačka, Poljska, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, kao i pet nečlanica Unije - Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Crna Gora. Peking navodno razmatra mogućnost da se ti forumi ubuduće održavaju svake druge godine.

Međutim, Kina je demantirala tu vijest. Glasnogovornik njezinog ministarstva vanjskih poslova, Lu Kang, rekao je da nije čuo ni za kakvo odgađanje ili prorjeđivanje tih sastanaka. Naglasio je da službeni Peking vodi pripremne razgovore za forum u Sofiji, kojeg su Kina i lideri 16 zemalja dogovorili potkraj prošle godine u Budimpešti.

– Kina tome pridaje veliku važnost, a mi smo u bliskom kontaktu i komunikaciji sa svim stranama na pripremnom radu za susret, rekao je Lu. Ta je suradnja u posljednjih pet godina urodila velikim postignućima za Kinu i zemlje srednje i istočne Europe, a pozitivno je pridonijela europskoj integraciji te uravnoteženom razvoju Europe, tvrdi Lu.

Nagađanja o smanjivanju suradnje između Pekinga i srednjoeuropskih zemalja pojavila su se nakon zastoja u pregovorima o trgovini između EU-a i Kine, koja svoje gospodarstvo štiti snažnijim mjerama od europskih. Europska komisija, na koju golem utjecaj ima njemačka vlada, u posljednje vrijeme želi kineskim kompanijama otežati preuzimanje njemačkih i europskih poduzeća.

Jedan pojas, jedan put

Štoviše, njemačka kancelarka Angela Merkel je prošlog mjeseca upozorila članice EU-a, koje sudjeluju u infrastrukturnim projektima pod vodstvom kineske vlade, neka vode računa o tome da ne potkopaju zajedničku vanjsku politiku Unije. Prašinu u odnosima Unije i Kine prošle je godine podignuo i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, koji je od Pekinga zatražio da poštuje princip »jedne Europe«, kao što EU poštuje princip »jedne Kine«. Službeni Peking na to upozorenje nije dogovorio, ali je komentator medija Global Times, bliskog kineskoj vladi, odvratio Gabrielu da EU, kako je poznato, nije država. Global Times je ocijenio da Njemačka smatra jedinstveno europsko tržite »zabranjenim teritorijem« za zemlje izvan EU-a, te da Berlin »pretjerano bdije« nad razvojem suradnje članica EU-a s ostalima u svijetu.

Peking vjerojatno nije ravnodušan na kritike iz Berlina i Bruxellesa. Prema Reutersovim izvorima, kineska vlada je intenzitet suradnje u formatu »Kina + 16« odlučila smanjiti zbog zabrinutosti da ti sastanci sa srednjoeuropskim zemljama »škode imidžu Pekinga« i njegovim »širim ciljevima u Europi«.

– Kina shvaća da to postaje manje popularan format. Oni ne vole lošu medijsku reakciju, rekao je neimenovani visoki dužnosnik EU-a. Prema istim izvorima Reutersa, institucije EU-a neće spriječiti bilateralnu suradnju svojih članica s Kinom, već im navodno smeta multilateralni forum.

Kina je postala drugo po veličini gospodarstvo u svijetu te želi pojačati svoje prometne i gospodarske veze na cijelom euroazijskom prostoru, pa i s Europom. Stoga je kineski predsjednik Xi Jinping 2013. godine inicirao projekt »Jedan pojas, jedan put«, ili moderni Put svile, kojem je pristupilo već više od 60 zemalja. Taj projekt predviđa divovska ulaganja od oko tisuću milijardi dolara u gradnju željeznica, autocesta, luka, aerodroma i ostale infrastrukture, koja će snažnije povezati euroazijski kontinent.

U tome su svoj interes našle zemlje srednje Europe, koje vape za kineskim investicijama u svoju slabu i zaostalu infrastrukturu. Istina je da EU daje tim članicama obilnu pomoć iz kohezijskih fondova, ali je iskustvo pokazalo da ulagači iz razvijenih članica EU-a nisu zainteresirani za gradnju cesta, željeznice i luka u srednoj i jugoistočnoj Europi. »Ako nam EU neće moći osigurati dovoljno kapitala, obratit ćemo se Kini«, rekao je nedavno mađarski premijer Viktor Orban. Primjerice, Kina je zajedno s Mađarskom, Srbijom, Makedonijom i Grčkom dogovorila gradnju brze željeznice od Pireja, preko Skoplja i Beograda, do Budimpešte.

Prema Reutersovim izvorima, zemlje srednje Europe nisu zadovoljne tempom kojim napreduju kineska ulaganja u Europi. Međutim, poljski premijer Mateusz Morawiecki nedavno je kazao da »nema govora« o raspuštanju foruma Kina + 16, jer su ti sastanci ipak korisni. On je dao do znanja da »stara Europa«, odnosno zemlje poput Njemačke žele oslabiti taj forum, jer se boje rastućeg kineskog utjecaja.

Sporazum s Kinezima

Te napetosti između Europske unije i Kine promatrači obrazlažu ponajprije stajalištem Njemačke. Berlin je duboko zabrinut rastakanjem EU-a zbog težnji članica da vode samostalniju politiku. Njemačko gospodarstvo, naime, silno je zainteresirano za opstanak jedinstvenog europskog tržišta bez prepreka, jer na njemu ostvaruje više od polovine svog izvoznog viška, koji se lani popeo na 249 milijardi eura. Berlin je zabrinut i zato što slobodnu trgovinu, na kojoj počiva EU, dovodi u pitanje i Donald Trump. Poput Kine, američki predsjednik prednost daje bilateralnoj suradnji država, dok multilateralna Unija na čelu s Njemačkom potiskuje suverenitet država. Kad se tome dodaju rastući populistički pokreti u članicama EU-a, Unija se nalazi pod političkom opsadom sa svih strana, izvana i iznutra. Stoga se nova njemačka vlada snažno zalaže za »jačanje Europe« i za discipliniranje članica EU-a, kako bi po svaku cijenu održala jedinstveno tržište i zamah njemačkog gospodarstva.

S druge strane, dok prigovara Pekingu i srednjoj Europi na uzajamnom približavanju, Njemačka među članicama EU-a prednjači u ekonomskoj suradnji s Kinom. Uključuje se na svoj način i u moderni Put svile.

Primjerice, prema pisanju EurActiva, sjeverne članice Unije protivile su se kineskom preuzimanju luke u Pireju u kolovozu 2016. godine. Boje se mogućnosti da grčka luka preraste u južni ulaz za kinesku robu u Europu, čime njihove luke Hamburg i Rotterdam gube dio posla. Međutim, u rujnu 2016. njemačke su željeznice (Deutsche Bahn) sklopile sporazum s Kinezima, prema kojem je uspostavljena željeznička linija za prijevoz tereta između Hamburga i Hefeija, grada u kineskoj pokrajini Anhui. Prošle godine njemačke su željeznice potpisale sporazum s poljskim, bjeloruskim, ruskim, kazahstanskim i kineskim željeznicama da će modernizirati liniju između Hamburga i Kine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.