U Hrvatskoj se posljednjih tjedana puno raspravljalo o nadzoru koji EU namjerava uspostaviti nad Hrvatskom, osobito u području pravosuđa, što znači i u području borbe protiv korupcije. Taj tzv. monitoring trajao bi od završetka pregovora do pristupanja Uniji. No, ako se obistine procjene i Hrvatska postane članicom EU-a sredinom 2013. godine, moglo bi se dogoditi da i tijekom prve godine članstva ostane pod nadzorom, ali onim koji će se odnositi i na ostalih 27 zemalja članica.

Taj iznos odgovara cijelom godišnjem proračunu EU-a ili jednom postotku BDP-a Unije.

I upravo je taj iznos natjerao Europsku komisiju da predloži novi mehanizam nadzora borbe protiv korupcije u svim članicama EU-a.

Povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmström najavila je ovoga tjedna da će Europska komisija ubuduće izrađivati i objavljivati posebni izvještaj o tome što članice Unije čine u borbi protiv korupcije i kako u praksi rješavaju konkretne slučajeve.

Izvješće će se pisati svake dvije godine, počevši od 2013.

Slučaj Patria

»Transparentnost je najveći neprijatelj korupcije. No, iako se Europa, gledajući izvana, čini otvorenom i transparentnom, činjenica je da nema niti jedne zemlje članice EU-a bez korupcije. Četiri od pet građana EU-a smatra korupciju velikim problemom u svojoj zemlji.

To je ozbiljan izazov, socijalni, politički, gospodarski«, kazala je povjerenica na konferenciji za novinare.

Iznijela je pritom spomenutu procjenu od 120 milijardi eura koji svake godine, umjesto na legalnim računima, završe u sumnjivim transakcijama.

Ne treba kopati daleko ili duboko da bi se potvrdile povjereničine riječi.

Dovoljno je sjetiti se afere Patria u kojoj finski istražitelji pokušavaju utvrditi jesu li dužnosnici kompanije podmićivali potencijalne kupce kako bi ih »namamili« da kupe upravo to oklopno vozilo.

Nije to usamljeni slučaj u Europi, ali je u priču upletena zemlja za koju se najmanje sumnja da bi imala problema s korupcijom.

Na korupciju nisu imune ni europske institucije: ovoga je proljeća Europski parlament zatresao skandal kad su novinari britanskog »Sunday Timesa« otkrili potkupljivost nekih europarlamentaraca.

Prema pisanju portala EUobserver, novi mehanizam temeljit će se na neobvezujućim evaluacijama i preporukama zemljama, no neće se baviti samo donesenim zakonima, nego i provedbom mjera u praksi.

Portal ističe da se mehanizam smatra »oruđem pritiska na političare da žive i rade u skladu s politikom čistih ruku koju propagiraju«.

Povjerenica Malmström nije propustila istaknuti još jedan važan element – da pokazivanje odlučnosti u borbi protiv korupcije ima pozitivan učinak na gospodarstvo te pomaže ponovnoj uspostavi povjerenja u financijska tržišta. A to, u aktualnoj krizi, nije zanemarivo.

Kompromis

Prema saznanjima EUobservera, predstavljeni prijedlog je kompromis koji je bio nužan da bi mehanizam bio odobren.

No, povjerenica se uspjela izboriti za to da se izvješća ne temelje samo na informacijama koje će Komisiji dostaviti nacionalne vlade, nego i na podacima nevladinih organizacija i neovisnih stručnjaka, piše portal. 

Uspostavu novog mehanizma pozdravili su mnogi zastupnici Europskog parlamenta, među kojima i Rumunjka Monica Macovei, koja se na međunarodnom planu proslavila kao ministrica pravosuđa Rumunjske koja je pokrenula borbu protiv korupcije uoči pristupanja te zemlje Uniji.

No, neki su već pokazali i skepsu. »Izvješća o antikorupcijskim mjerama prvi su korak u pravom smjeru. No, upitno je hoće li velike članice dopustiti kritička izvješća«, kazao je za EUobserver austrijski nezavisni zastupnik Martin Ehrenhauser.