Kako povećati prihod države

Malta prodaje državljanstvo za 650.000 eura

Irena Frlan Gašparović

S obzirom da je Malta članica schengenskog prostora i njezini državljani ne trebaju vizu za SAD do 90 dana, ponuda će mnogima biti primamljiva 



U pokušaju da privuku novac i ulaganja, europske vlade sve se češće okreću kreativnom, ali prilično kontroverznom rješenju: Malta je posljednja u nizu zemalja članica Europske unije koja je odlučila državljanstvo davati državljanima trećih zemalja po jednostavnijoj »proceduri« – za 650 tisuća eura. Tu je odluku odobrio u utorak malteški parlament, a premijer Joseph Muscat ustvrdio je da bi taj plan zemlji trebao donijeti prihode i privući »vrijedne« ljude koji bi mogli ulagati na tom sredozemnom otoku. S obzirom da je Malta članica schengenskog prostora i njezini državljani ne trebaju vizu za boravak do 90 dana u Sjedinjenim Američkim Državama, kontroverzna ponuda mogla bi mnogima postati primamljiva. 



Predsjednik Ivo Josipović u jednom se govoru u proljeće ove godine založio za to da se velikim ulagačima omogući da lakše steknu boravište u Hrvatskoj, pa i državljanstvo. »Ne razumijem zašto stranim investitorima, ako žele ulagati u Hrvatsku i zapošljavati građane, ne omogućimo dobivanje boravišta po bržoj proceduri. Na koncu konca, zašto investitorima koji žele trajno ostati u Hrvatskoj ne bi omogućili da steknu državljanstvo po proceduri kraćoj od uobičajene«, kazao je tom prilikom Josipović, podsjetivši da mnoge države to već rade. Iz nadležnih državnih tijela tada nismo dobili potvrdu da se u Hrvatskoj razmatra neki plan koji bi bio sličan onima koji su uvele Malta ili Bugarska.





  Nije to jedini europski primjer da se onima koji si to mogu priuštiti olakša dobivanje državljanstva, ali je ipak izazvao val kritika jer, za razliku od drugih zemalja sa sličnim »projektima«, čini se da dodjela državljanstva nije uvjetovana ulaganjima, niti boravištem u zemlji. Na to je odmah »skočila« oporba, koja se protivi planu vlade i koja je tražila da se državljanstvo uvjetuje petogodišnjim boravkom u zemlji i ulaganjem od pet milijuna eura. Kritični su i u udruzi poslodavaca u kojoj se, kako javlja Malta Today, pribojavaju da će odobreni program naštetiti ugledu države, osobito sektoru financijskih usluga. 


 Komisija ne komentira


Unatoč višekratnim pokušajima malteških medija, Europska komisija u srijedu nije htjela komentirati potez vlasti u La Valletti, pravdajući se da je pitanje državljanstva u potpunosti u nadležnosti zemalja članica EU-a. Glasnogovornika Komisije nije pokolebalo ni to što je novinar upozorio da malteško državljanstvo znači i određene povlastice, kao što je sloboda kretanja i zapošljavanja u drugim članicama EU-a. 


  Prema procjenama malteške vlade, u prvih godinu dana primjene nove sheme moglo bi se prikupiti 30 milijuna eura, što znači da bi državljanstvo kupilo oko 45 ljudi. Kako navode europski mediji, direktor međunarodne tvrtke zadužene za provedbu plana Eric Major očekuje, pak, da će svake godine aplicirati čak između 200 i 300 ljudi te tvrdi da će to biti »otvoren i transparentan program«. I vlada uvjerava građane – koji prema anketama nisu skloni njezinom planu – da će kandidate pozorno provjeravati kako ne bi bili povezani s kriminalom te podsjeća da i druge europske države razmatraju slične ideje. 


Jedna od njih je Bugarska u kojoj je svega nekoliko dana ranije predsjednik Rosen Plevneliev iskoristio pravo veta za amandmane na zakon o strancima i državljanstvu koje je parlament usvojio u listopadu. Tim se amandmanima omogućava da, u zamjenu za ulaganja, stranac dobije stalno boravište ili državljanstvo. Predsjednik podržava napore svih institucija da se stvori povoljna klima za ulaganja u bugarsko gospodarstvo, što je nacionalni prioritet, »ali to se ne može činiti na štetu nacionalne sigurnosti«, priopćeno je iz predsjednikova ureda. 


 Moguća zlouporaba


Prema amandmanima, stranac bi dobio stalnu adresu u Bugarskoj ako položi milijun leva, odnosno oko pola milijuna eura, u nekoj od bugarskih banaka na rok od pet godina. No, ne postoje »osigurači« protiv zlouporabe, primjerice, da ta osoba koristi spomenuti polog da bi podigla kredit i tim novcem pomogla nekom drugom da, po istom principu, dođe do stalnog boravišta. Predsjedniku je, kako prenose bugarski mediji, zasmetalo i to što takav »štedni« ulog zapravo nema realnog učinka na gospodarstvo. Vratio je, međutim, i amandaman koji omogućava dobivanje državljanstva onima koji su, nakon što su dobili stalnu adresu, pola milijuna eura uložili u tvrtku iz područja industrije, prometa ili turizma. Procjena treba li netko dobiti državljanstvo, ne smije počivati samo na financijskim razlozima, tvrdi Plevneliev čiji veto parlament može zaobići ako ponovo usvoji amandmane. 


  U vremenu gospodarske i financijske krize, sličnu shemu za privlačenje investitora još je krajem prošle godine uvela Mađarska: svaki ulagač koji kupi državne obveznice za 250 tisuća eura dobiva stalno boravište u toj zemlji po brzoj i olakšanoj proceduri.