Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
24. siječnja 2020.
Oživljavanje povijesti

foto 'Lenjin tvita iz Švicarske': Russia Today na twitteru uprizorio ruska revolucionarna zbivanja iz 1917. godine

Nestrpljivi Vladimir Lenjin iz Švicarske tvita da je zapeo
Nestrpljivi Vladimir Lenjin iz Švicarske tvita da je zapeo
Autor:
Objavljeno: 9. travanj 2017. u 7:07 2017-04-09T07:07:38+02:00

Russia Today pokrenula je projekt oživljavanja povijesti pa su obradili revolucionarna zbivanja u Rusiji otprije stotinu godina i u sklopu projekta otvorila je Twitter profile za brojne povijesne ličnosti

Twitter nije samo kolektivni propagandist i kolektivni agitator, Twitter je kolektivni organizator. To je na toj društvenoj mreži zapisao Vladimir Iljič Lenjin 21. ožujka ove godine. Ne tvita samo Lenjin. Tvitaju i Staljin, Trocki, Kerenski, car Nikolaj II. Romanov, njegov sin carević Aleksej, kralj George V, predsjednik Wilson i drugi protagonisti političkih i revolucionarnih zbivanja u Rusiji i svijetu 1917. godine.

Medijska kuća Russia Today pokrenula je projekt oživljavanja povijesti na Twitteru. Odlučili su obraditi revolucionarna zbivanja u Rusiji otprije stotinu godina, zbivanja koja se ionako ove godine obljetničarski obilježavaju, i u sklopu projekta otvorila je Twitter profile za brojne povijesne ličnosti. Oni ostavljaju poruke o zbivanjima otprije stotinu godina, a kronologija njihovih poruka usklađena je s kronologijom zbivanja. Osim velikih povijesnih osoba, u projektu su oživljeni obični ljudi koje velika povijest obično zaobilazi ili tek marginalno spominje.

Svoje profile dobili su mornar Dibenko, kapetan Zeitlin, sluga na carskom dvoru Aleksej Trupp, draguljarnica braće Gračev, student Vladimir. Oživljeni su i umjetnici poput Vladimira Majakovskog (baš je u srijedu objavio pjesmicu Lenjinu) i Aleksandra Bloka, a svoje račune na društvenoj mreži dobili su i Petrogradski sovjet, Tvornice Putilov i drugi sudionici revolucionarnih zbivanja. Sva se zbivanja, iz dana u dan, mogu pratiti na Twitter profilu izmišljenog medija Russian Telegraph koji će vremenom, kako će se revolucija razvijati, promijeniti naziv u Revolutionary Times.

Osim Lenjina tvitaju i Staljin, Trocki, Kerenski, car Nikolaj II. Romanov, njegov sin carević Aleksej, predsjednik Wilson...

Temeljito i duhovito

Projekt oživljavanja prošlosti u sadašnjosti napravljen je iznimno temeljito, duhovito, jezik je protagonista uvelike prilagođen današnjici i društvenim mrežama, a projekt ima i velik obrazovni potencijal. Posljednjih je dana Russian Telegraph tvitnuo da je stopa kriminala u Petrogradu, neposredno nakon Februarske revolucije, najveća u posljednjih nekoliko desetljeća. Pekar Filipov žali se da nema dovoljno brašna za kruh, s hranom loše stoje i životnje pa su zabranjene utrke konja u Petrogradu i Moskvi zbog nedostatka stočne hrane, ministar financija Tereščenko optimističan je po pitanju nove emisije obveznica i planira prikupiti četiri milijarde rubalja, a rektor Ervin Grimm je zahvaljujući Twitteru lako obavijestio studente da su otkazana sva predavanja zato što nije moguće jamčiti sigurnost predavača. Scenaristi su projekt razvili vrlo pedantno i tvitovi oslikavaju vrijeme i društvo otprije stotinu godina, nije riječ samo o pukom slijeđenju događaja, nego i o davanju uvida u onodobna društvena, ekonomska, ratna, pa i kulturna zbivanja i gibanja.

Trocki

Da bi dočarali povijesna zbivanja, scenaristi su povijesnim osobama stavili u usta u stvarnosti neizgovorene rečenice, ali rečenice koje odražavaju njihovo stanje i njihova razmišljanja iz 1917. godine. Prije nekoliko dana, očito nestrpljivi Lenjin je tvitnuo »zapeo u Švicarskoj, imperijalne saveznice Francuska i Britanija ne žele mi izdati putne isprave«. Na to mu je njemački general Ludendorff odgovorio »Ne brini. Tvoj itinerer je skoro zgotovljen« čime se jasno aludira na Lenjinov povratak u Rusiju 1917. godine i ulogu carske Njemačke u tom povratku.

Autorima ne nedostaje ni ironije. Staljin je 25. ožujka sve obavijestio da je doputovao u Petrograd i da »ima mnogo toga za napraviti«, a u sljedećem je tvitu, očito sretan, napisao »ono kad možeš slobodno šetati Petrogradom bez straha da ćeš biti uhićen«. Trocki je, pak, 28. ožujka objavio da »privremena vlada ne zastupa interese i ciljeve revolucionara, vjerojatno će biti kratkotrajna, tzv. privremena vlada će odstupiti, a doći će ljudi koji će izvesti daljnju demokratizaciju Rusije«. Uz taj su tvit objavljene fotografije »demokratizatora« Lenjina i Staljina.

Iza hushtaga #1917LIVE krije se, kako je i red u modernom svijetu, mnoge BREAKING vijesti, poput one da su Sjedinjene Države priznale privremenu vladu. Cijeli je projekt grafički odlično opremljen onodobnim fotografijama, ilustracijama, pa i rijetkim sačuvanim filmovima kao što je šetnja poznatog klauna Durova moskovskim ulicama s dva slona i devom u znak podrške revoluciji.

Nevjerojatno zanimljiv

Za povjesničara i profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoja Klasića riječ je o odličnom projektu.

Russia Today na Twitteru ponovno uprizorio ruska revolucionarna zbivanja iz 1917.

– Godinama predajem generacijama koje odrastaju uz društvene mreže i pokazuje se da je sve važnije u nastavi ne samo što se radi nego i kako se radi. Važno je prilagoditi sadržaj novim generacijama, ali još i više metode – kazao nam je Klasić.

Ustvrdio je da je danas nemoguće klasičnim jednosmjernim predavanjem zadržati koncentraciju studenata i zato je svaka inovacija ne samo popularizacija znanosti nego i poboljšanje pedagoškog pristupa.

– Ovaj projekt je nevjerojatno zanimljiv, pokazao sam ga studentima i oni su oduševljeni, rekao nam je Klasić.

Ustvrdio je da je projekt, kolikogod bio duhovit, pa i ironičan, veoma ozbiljno pripreman jer demonstrira visoku razinu poznavanja materije, a »izvrsno je sredstvo za to kako se danas tako daleka tema može učiniti dnevno-političkom i to zahvaljujući Twitteru«.

– Iza ovoga projekta stoji netko tko je vrhunski poznavatelj materije čime pada u vodu teza da se na ovakav ili sličan način struka banalizira i prostituira i da znanost može biti samo u časopisima, stručnim člancima i knjigama – smatra Klasić.

Kao posebnu vrijednost istaknuo je to što ne tvitaju samo velike povijesne osobe poput Lenjina, Staljina, Trockog i drugih, nego i »mali ljudi« koji su u povijesti često zanemareni.

– Ovaj me projekt podsjeća na »alternativnu povijest«. Alternativno je to da Lenjin, Trocki, kralj George i drugi nisu između sebe tako komunicirali, ali njihovi su stavovi u tvitovima stvarno utemeljeni, oni nisu falsificirani. Scenarij je detaljno rađen na temelju poznatih činjenica, navodi Klasić. #1917LIVE potaknuo je Klasića da možda pokrene sličan studentski projekt, da izrade nešto slično o nekom događaju iz hrvatske povijesti, a između takvog zadatka i pisanja klasičnog seminarskog rada siguran je da bi izabrali prvo.

Prvi, ne i zadnji

Prvi je tvit objavljen 22. siječnja i tada je Russian Telegraph konstatirao da su svi ruski revolucionari u egzilu. Sljedeći se oglasio ne baš dobro raspoloženi Lenjin koji je zaključio da je star i da će revoluciju doživjeti sljedeća generacija revolucionara. Već sredinom ožujka Lenjin je živnuo i zaključio da je »caristički režim srušen, ali ne i konačno uništen. Ovo je prva revolucija, sigurno ne i zadnja«.

Šef online projekta Russia Todaya Kiril Kamovič-Valua najavljujući projekt koncem prošle godine izjavio je da će to biti dinamičan i živ projekt društvenih medija, ponovno uprizorenje povijesti kakvo se na Twitteru još nije dogodilo. I bio je u pravu, a da parafraziramo Lenjinove riječi »ovo je prvo (takvo) uprizorenje, nadajmo se ne i zadnje«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.