Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 2
Sutra: 17° 17° 2
15. rujna 2019.
Progon humanosti

Kapetanica na sudu: Spasila je 1.000 ljudi od utapanja, a za "nagradu" joj prijeti 20 godina zatvora

Pia Klemp
Pia Klemp
Autor:
Objavljeno: 16. lipanj 2019. u 10:39 2019-06-16T10:39:43+02:00

Kazniti kapetana ili vlasnika broda za spašavanje ljudi je kao da kažnjavate vozilo hitne pomoći jer pacijenta prevozi u bolnicu. Umjesto da zajedno s ostalim europskim zemljama stvara učinkovit i inovativan sustav pronalaženja i spašavanja na moru, talijanska ga vlada kriminalizira

Pia Klemp novo je ime za kažnjenu humanost. Biologinja iz Bonna, kojoj je ronjenje osvijestilo ljepotu oceana i opasnost od ekološkog uništenja pa se pridružila morskim ekolozima i aktivistima za ljudska prava, upravo čeka suđenje u Italiji na kojemu bi mogla dobiti i do dvadeset godina zatvora jer je - ljude spašavala od utapanja.

Gotovo stotinu tisuća ljudi dosad je potpisalo peticiju za oslobađanje 36-godišnje aktivistice i kapetanice broda, koja najavljuje bespoštednu borbu protiv kriminalizacije humanosti: »Spremna sam ići do Europskog suda za ljudska prava«, izjavila je u jednome od brojnih intervjua što ih ovih dana s njom objavljuju mediji diljem svijeta.

Prije dvije godine, protuimigrantska talijanska vlada zaplijenila je brod »Iuventa« nevladine organizacije »Sea Watch«, kojim je upravljala Pia Klemp, jedna od rijetkih brodskih kapetanica uopće (prema nekim podacima, žena upravlja tek jednim od stotinu brodova na svjetskim morima). 

Surova optužnica

»Sea Watch« je nevladina organizacija koja posjeduje nekoliko brodova i u Mediteranu spašava migrante od sigurne smrti na nepouzdanim plovilima. Geslo organizacije je kratko i jasno: »Sea Watch je snažno posvećen tome da nitko ne umre na smrtonosnoj morskoj granici Europe«. Čini se, međutim, da talijanska vlada misli kako bi trebalo biti drukčije: nakon dvije godine istrage djelovanja zaplijenjenog broda »Iuventa«, protiv njegove kapetanice Pie Klemp podnesena je optužnica zbog »pomaganja ilegalnih migracija«. Suočena je s optužbom da je bila »osobno uključena« u spašavanje više od tisuću migranata na brodovima »Sea Watch III« i »Iuventa«.

Datum suđenja nije još određen, ali optužnica tereti Klemp i njezinu posadu za »pomaganje i poticanje ilegalnih migracija«, kao i za suradnju s krijumčarima ljudi. »Klemp je, naravno, vrlo zabrinuta«, izjavio je britanskom Telegraphu glasnogovornik Sea Watcha Ruben Neugebauer. »Optužbe su teške, i kapetanica je suočena s dvadesetogodišnjim zatvorskom kaznom. Ona i njezina posada naprosto su provodili međunarodni zakon mora, ali sadašnja je situacija u Italiji i Europi takva da vam treba hrabrosti kako biste provodili međunarodno pravo«, kazao je Neugebauer.

Zatvaranje talijanskih luka

Jedna od prvih mjera što ih je poduzela protuimigrantska i radikalno desna talijanska vlada, u kojoj je ključna osoba potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, glavni tajnik ultradesne Sjeverne lige, bila je zabrana uplovljavanja u talijanske luke brodovima koji spašavaju migrante. Proteklog tjedna, zabrana je osnažena propisom da svaki takav brod može biti kažnjen s pedeset tisuća eura, uđe li u talijanske vode ili pokuša uploviti u luku u Italiji.

Takva je ograničenja odmah, ali bez uspjeha, kritiziralo Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), podsjećajući na osnovne postulate humanosti: »Spašavanje života na moru humanitarni je imperativ i obveza iz međunarodnog prava. Nijedan brod ni kapetan ne bi smjeli biti kažnjeni za spašavanje plovila u teškoćama«, izjavili su iz UNHCR-a. Međunarodna organizacija za ljudska prava »Liječnici bez granica« (MDF) upozorili su kako se najmanje 1.150 migranata utopilo otkad je Italija zatvorila svoje luke, te kako je više od deset tisuća izbjeglica prisilno vraćeno u Libiju. »Liječnici bez granica« komentirali su i proces protiv Pie Klemp: »Kazniti kapetana ili vlasnika broda za spašavanje je kao da kažnjavate vozilo hitne pomoći jer pacijenta prevozi u bolnicu. Umjesto da zajedno s ostalim europskim zemljama stvara učinkovit i inovativan sustav pronalaženja i spašavanja na moru, talijanska ga vlada kriminalizira«, drže aktivisti MDF-a.

Pia Klemp

Šutnja nije opcija

Zasad prosvjeduju uzalud. A opet, možda i ne: slučaj Pie Klemp silno je senzibilizirao europsku i svjetsku javnost. Nakon što je na change.org protekle srijede pokrenuta peticija #freepia, u nešto više od deset sati potpisalo ju je više od osamdeset tisuća ljudi, a brojka raste iz sata u sat. »Budu li kapetanica Pia Klem i pripadnici posade brodova za spašavanje ‘Sea Watch III’ i ‘Iuventa’ u Italiji osuđeni na dvadeset godina zatvora zbog spašavanja utopljenika u Mediteranu, bit će to bezuvjetna predaja humanosti u Europi. Dovoljno je loše već to što nacistički huškači i politički bešćutne stranke progone empatiju i suosjećanje, ali činjenica da sada zakonima ušutkavaju čak i političke neistomišljenike, nažalost podsjeća na fašističke početke nacističke ere«, komentirali su pokretači peticije, koje predvodi Nijemac Hannes Seidel.

Nazivajući kriminalizaciju pomoći »nepravdom prema ljudima koji u očaju riskiraju živote bježeći preko Mediterana«, pokretači peticije podsjećaju kako »u današnjoj zajednici vrijednosti propust da se pomogne jest kažnjiv, a pomaganje, na sreću, nije - ili barem nije još. Svaki ljudski život podjednako je vrijedan, i zato je nužno pomoći onima koji pomoć trebaju. Ne smijemo nikada zbog mogućih kazni promijeniti to mišljenje. Šutnja više nije opcija!«, stoji u strasnome pozivu građanima svijeta da potpišu peticiju za oslobađanje Pie Klemp. A jedna druga izjava, koju je objavio američki Newsweek, vjerojatno još snažnije svjedoči o dubini pervertirane svijesti današnjih političkih vladara Italije: »U drugom vremenu, Pia Klemp spašavala bi Židove od istrebljenja«, kazao je Newsweeku Peter Scott Smith, sin pokojnoga veterana Drugoga svjetskog rata Harryja Leslieja Smitha.

Klemp: Premalo poduzimamo da zaustavimo masovno uništenje

»Zaljubila sam se u ocean radeći kao instruktor ronjenja«, kazala je Pia Klemp, biologinja iz Bonna. No istodobno, shvatila je razmjere ekološkog zagađenja i prijetnje svjetskim morima. Pridružila se zato aktivistima organizacije »Sea Shepherd«, koju je pokrenuo suosnivač ‘Greenpeacea’ Paul Watson, nakon što je shvatio da miroljubive akcije ‘Greenpeacea’ ne polučuju rezultat. ‘Sea Shepherd’ jedinstvena je organizacija po tome što izravno napada i oštećuje kitolovce i brodove ilegalnih ribokradica, ne ozljeđujući pritom ljude. Zovu to »inovativnom taktikom izravne akcije«, zbog koje je Paul Watson imao mnogo problema sa zakonom u mnogim zemljama, naročito u SAD-u. Pia Klemp kaže: »Složenost i ljepota života, biljnog ili životinjskog, duboko me fascinira. Ronila sam oko nekih od najljepših grebena, i sa svakim zaronom voljela ocean sve više.

Istodobno, shvatila sam koliko zagađenje uništava podvodna staništa, koliko je morskih vrsta ugroženo, koliko smo zaslijepljeni pohlepom: ribarenje, kočarenje, ubijanje do istrebljenja; koliko koraljnih grebena umire i koliko malo poduzimamo da zaustavimo to masovno uništenje. Što sam više vidjela, moja potreba da zaštitim bivala je jača«. 2017. pridružila se Watsonu, enfant terribleu svjetskog ekološkog pokreta, a potom i »Sea Watchu«, organizaciji koja spašava ljude.

Rizik je pomoći izbjeglicama i u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, reći će našem listu aktivisti za ljudska prava, solidarnost nije još posve kriminalizirana, ali trend je zabrinjavajući, a propisi nedorečeni, pa »ljudima ne možemo baš opušteno preporučiti da bez rizika pomažu izbjeglicama«, formulirala je za naš list aktivistica Centra za mirovne studije Julija Kranjec.

Julija Kranjec / Foto: N. REBERŠAK

Stavak jedan članka 43. Zakona o strancima kaže ovako: »Zabranjeno je pomaganje i pokušaj pomaganja državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku državne granice, u tranzitu preko državnog područja ako je državljanin treće zemlje nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku te u nezakonitom boravku«. Postoje, međutim, iznimke: dopušteno je pomoći ako spašavate život, sprečavate ozljeđivanje ili pružate zdravstvenu ili humanitarnu pomoć. Također, nije kažnjivo pomagati u nezakonitom boravku iz humanitarnih razloga, ili ako nemate namjeru spriječiti deportaciju osobe koja u Hrvatskoj nezakonito boravi. Također, pomaganje izbjeglicama u Hrvatskoj se kažnjava prekršajno, a ne kazneno, kao, kako vidimo, u Italiji.

Međutim, kao i uvijek sa zakonima, problem je u interpretaciji zakonskih odredbi, objašnjavaju nam aktivisti. »Od građana smo čuli da im i policija sugerira neka ne pomažu migrantima, neka im ne daju hranu i nužne potrepštine, premda takve izjave nismo provjeravali, pa ne možemo decidirano tvrditi«, kazali su nam aktivisti iskusni u pomaganju izbjeglicama.

»U Hrvatskoj, situacija nije dramatična kao u nekim drugim zemljama, ali nije ni benigna: ne možemo ljudima opušteno sugerirati da bez rizika pomognu izbjeglicama. Zakon, istina, propisuje iznimke od kriminalizacije, ali pitanje je kako se one tumače«, objasnila nam je Julija Kranjec, podsjećajuću na poznati primjer aktivista udruge Are You Syrious Dragana Umićevića, koji je prekršajno kažnjen, jer je policija njegov prijavljeni pokušaj da posreduje u razgovoru izbjeglica i policajaca protumačila kao prekršaj pomaganja ilegalnim migrantima.

»Diljem Europe, sve je više loših vijesti o kažnjavanju aktivista i volontera koji pomađu izbjeglicama. To je vrlo opasno i zabrinjavajuće, i mora odmah prestati. U kakvom mi to društvu živimo, ako se kažnjava solidarnost s ljudima koji su prisiljeni nezakonito prelaziti granice? I kako smo uopće došli u situaciju da osnovnu pomoć čovjeku u nevolji možemo, na razini cijeloga društva, pa i zakonodavnog sustava, početi promatrati kao nešto što treba osuditi i kazniti?«, pita Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.